OTKRIVAMO

Novi korak: Medved i Milošević nakon Grubora posjetit će srpska sela bez vode i struje

Još je, naime, oko 80-tak sela u kojima živi srpsko stanovništvo, a koja do danas nisu reelektrificirana
Tomo Medved
 Boris Kovacev/Cropix

- Dugo smo o svemu razgovarali. Ne samo o odlasku potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin, i o Gruborima, već o svemu što treba napraviti. Možemo napraviti iskorak. Ova Vlada dobila je mandat za to, ali idemo korak po korak. Prvi je da se dostojanstveno obilježi obljetnica Oluje. Idući je priznanje svim žrtvama, zbog čega će ministar branitelja Tomo Medved 24. kolovoza otići u Grubore i položiti vijenac za stradale srpske civile. Nakon toga slijede daljnje aktivnosti - govori nam član Vlade i otkriva kako je idući korak odlazak dvojice potpredsjednika Vlade, Miloševića iz SDSS-a i ministra Medveda, u ruralna područja kako bi riješili probleme tamošnjeg stanovništva.

Još je, naime, oko 80-tak sela u kojima živi srpsko stanovništvo koja do danas nisu reelektrificirana. Stariji ljudi prisiljeni su živjeti u nemogućim uvjetima, bez struje i vode, dok je drugima, koji bi se možda i vratili u Hrvatsku, povratak time praktično onemogućen. Na povratku Srba koji su tijekom i nakon Oluje otišli iz Hrvatske najozbiljnije se počelo raditi 2004., kada su HDZ i SDSS u koalicijskom sporazumu naveli stvaranje uvjeta za povratak, konkretno elektrifikaciju sela, koja bi obuhvatila oko 9000 kućanstava. Sporazum nikada nije proveden do kraja.

Jasan stav

- Imamo cilj i postupno idemo do njega. Mi smo u Vladi svjesni svega, i znali smo kakve će biti reakcije nakon što je objavljeno da će Boris Milošević, kao potpredsjednik Vlade i član SDSS-a, doći u Knin na obljetnicu Oluje. Reakcije iz Srbije bile su nam očekivane, kao i podijeljen stav Srba iz Hrvatske. No naš je stav da sve uvažavamo jasan i čvrst - kaže naš sugovornik iz Vlade.

Iz razgovora s više članova Vlade Andreja Plenkovića saznali smo pojedinosti oko donošenja Miloševićeve odluke da 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj slavi pobjeda, a u Srbiji obilježava progon srpskog stanovništva, prisustvuje centralnoj svečanosti u Kninu.

Poneke dvojbe

Milošević je već sam objavio na Facebooku, iznijevši pritom osobno iskustvo Srbina iz Šibenika čiji je otac bio branitelj, a baka je ostala živjeti na oslobođenom području da bi bila brutalno likvidirana samo zato što je Srpkinja.

Počinitelj je otkriven, sudilo mu se, ali je na kraju odslužio tek manji dio kazne jer je dobio predsjedničko pomilovanje. Saznali smo da se u Vladi o Miloševićevom odlasku u Knin prvi put razgovaralo tjedan dana prije nego što je objavljeno da će prisustvovati obilježavanju 25 godina Oluje.

- Iz prve Miloševićeve reakcije bilo je jasno kako je svjestan da i 25 godina nakon Oluje treba imati hrabrosti za taj iskorak. To je zdravo za hrvatsko društvo i unutarnje odnose, ali dosad se nije dogodilo - kaže naš sugovornik.

Ističe da u Vladi pred Miloševića ni u jednom trenutku nije bio stavljen zahtjev da ide u Knin, nego se razgovaralo o tome što bi značio odlazak, a što neodlazak.

- Treba isto tako reći kako Milošević ni u jednom trenutku nije bio protiv toga da ide u Knin, ali je kazao kako prije konačne odluke mora sam sa sobom neke stvari posložiti, da mora razmisliti i konzultirati se, pri čemu je vjerojatno mislio na konzultacije sa svojom strankom, a zasigurno i s obitelji - otkriva nam osoba iz Vlade.

Kaže kako je puno razgovarao s premijerom, ali i s ministrom Medvedom, koji također ima traumatično iskustvo iz rata. - Njihove dvije priče su specifične. Ljudi ne znaju da je Tomo ljudina i što je sve preživio, kao i da se odnosi prema Srbima na korektan način - kazao je naš sugovornik. Poznato je, naime, da je ministrov brat poginuo u Oluji, ali nisu poznate pojedinosti, niti što je Medved proživio u toj situaciji.

Jedinstvo

Naš sugovornik ističe da se 5. kolovoza u Kninu prije svega obilježava završetak rata. Nastavlja kako je jasno da Srbi u Hrvatskoj Oluju doživljavaju slojevitije, jer je pola njih dijelilo sudbinu ostatka Hrvatske i bilo izloženo bombardiranjima i raketiranjima jednako kao i Hrvati, a mnogi su bili branitelji. A drugi je dio bio na okupiranim područjima.

- To je njima slojevitiji događaj, oni u njemu vide i egzodus koji su doživjeli tijekom Oluje, dok je za Hrvate to prisilna evakuacija srpskog stanovništva koju je 4. kolovoza 1995. naredio Milan Martić. Dio Srba to vidi kao bijeg ispred napredovanja hrvatskih snaga, premda je na svega nekoliko mjesto došlo do kontakta s Hrvatskom vojskom, ali bez okršaja - govori član Plenkovićeva tima i zaključuje kako je sazrelo vrijeme da se nakon 25 godina stvore uvjeti da budemo uključivi, te da se i predstavnicima Srba omogući da obilježavaju onoga što je kamen temeljac hrvatske državnosti.

U odnosu na ulogu potpredsjednika Vlade Milošević kaže da je važno jedinstvo Vlade, a njegov je odlazak u Knin bitan i za njegov ravnopravni položaj.

- Bio bi oslabljen u Vladi da nije otišao u Knin, ako već ide cijela Vlada - pojašnjava.

Na pitanje je li bilo razgovora o tome da u Knin ode i Milorad Pupovac, odgovorio je negativno. Potom je pojasnio kako je Pupovac predsjednik stranke, a zbog epidemioloških razloga koji zahtijevaju manji broj osoba na svečanosti, u Knin nije pozvan nijedan predsjednik političke stranke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 17:31