NOVI MODEL FINANCIRANJA BIZNISA Guverner HNB-a daje jeftine kredite za poduzeća

Guverner HNB-a Boris Vujčić konačno je upoznao vodeće bankare s načinom na koji namjerava osigurati novac sustavu za povoljne kredite poduzećima. Već 12. prosinca centralna će banka spustiti stopu obvezne pričuve banaka sa 13,5 na 12 posto, čime će se osloboditi oko 3,9 milijardi kuna.

Međutim, za razliku od tri prethodna aranžmana osiguravanja povoljnih kredita, četvrti ne uključuje HBOR, koji je preuzimao dio rizika, ali i usporavao realizaciju kredita. Kako se može čuti od sudionika sastanka, operacija će se sastojati od najmanje dva koraka. Nakon spuštanja obvezne pričuve, slijedi drugi korak: obvezni upis blagajničkih zapisa.

Novac koji će HNB bankama osloboditi iz jednog instrumenta bit će samo premješten u drugi. Oslobođenu gotovinu banke će opet pohraniti u HNB i za nju će dobiti vrijednosne papire središnje banke. U trenutku kada neka banka ocijeni da ima adekvatne kreditne projekte, moći će se obratiti HNB-u. Ako on odluči da je projekt prihvatljiv, otkupit će vlastite blagajničke zapise i banci proslijediti gotovinu uz “nula posto kamate”.

To, naravno, ne znači i da će i poduzeća dobiti kredit po “nultoj stopi”, kao što su neki zaključili tijekom prethodnih najava ovog aranžmana. Riječ je o cijeni po kojoj banka može nabaviti sredstva, a kamatnu stopu za tvrtke sama određuje, kao što je to, uostalom, bilo i ranije.

Međutim, novost je to što sada nema HBOR-a koji je preuzimao dio rizika i na taj način osiguravao povoljniju kamatnu stopu (oko četiri posto). Znači li to da će krediti sada biti skuplji? U HNB-u kažu da banke i dalje mogu surađivati s HBOR-om, ali o tome odlučuju same.

U ovom trenutku, smatraju u centralnoj banci, prioritet je potaknuti kreditnu aktivnost, a kamatna stopa ovisit će o kvaliteti i rizičnosti pojedinog projekta. Prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima trenutačno iznosi oko 5,9 posto.

Sve centralne banke svijeta danas pokušavaju naći kanal kojim će novac proslijedi do poduzeća, ali iskustvo govori da se on uglavnom zadržava u bankama. Novi model za koji se odlučio HNB omogućava mu i kontroliranje kreditnih projekata. No, ostaje pitanje kako će HNB definirati kriterije i je li selektiranje kredita uopće njegov posao.

S obzirom da domaći bankari ustrajno ponavljaju kako u sustavu ima dovoljno likvidnosti, upitno je i koliko se poduzeća mogu radovati najnovijem pokušaju HNB-a da potakne kreditnu aktivnost.