Novi moment u borbi za koncesiju Stojedinice: slučaj opet ide pred Vijeće za elektroničke medije

Vijeće za elektroničke medije će ponovno raspravljati o koncesiji za Stojedinicu koju je na natječaju dala Top radiju Ivana Jurića-Kaćunića.

- Službeno još nismo dobili tražene informacije od tvrtke Top radio pa ni ovu o raskidu ugovora o poslovnom prostoru. Kada te informacije dođu u Vijeće, održat će se sjednica na kojoj će se raspravljati o dodijeljenoj koncesiji i tvrtki Top radio – rečeno nam je neslužbeno u Vijeću za elektroničke medije.

Za razliku od sjednice na kojoj se glasa za dodjelu koncesije, ovdje će se odluka donositi javnim glasanjem. Odluka o dodjeli koncesije za frekvenciju 101 MHz je naime donesena tajnim glasanjem i Top radio je dobio šest od sedam mogućih glasova. Jedan glas je otišao tvrtki Zwei01, a šest drugih tvrtki nisu dobile ni jedan glas. VEM na novoj sjednici može i oduzeti koncesiju koju je dodijelilo tvrtki Top radio na 15 godina.

Državne nekretnine su, naime, prije dva dana raskinule ugovor o zakupu prostora u Palmotićevoj 7, a taj prostor je naveden kao adresa tvrtke Top radio koja je dobila koncesiju za frekevenciju 101 MHz.

Ugovor o zakupu prostora je sklopljen s tvrtkom Enter IQ čiji je direktor Ivan Jurić-Kaćunić, ali je ta tvrtka prostor dala u podzakup tvrtki Top radio koja se javila na natječaj Agencije za elektroničke medije za najutjecajniju frekvenciju na području Zagreba i šire, budući da je riječ o regionalnoj frekvenciji. Direktor tvrtki Enter IQ i Top radio je ista osoba, Ivan Jurić-Kaćunić.

Protiv odluke Vijeća za elektroničke medije podnesene su već najmanje dvije tužbe Upravnom sudu, a podnijele su ih tvrtke koje su konkurirale na natječaju za koncesiju. Riječ je o tvrtkama Nepce svijet čiji je osnivač Renato Perica, poznat kao kreator sadržaja u Tvornici kulture te Zwei01, čiji su osnivači poduzetnik Emil Tedeschi, radijski urednik Siniša Švec i Čedo Prodanović, odvjetnik. Uz to, protiv odluke VEM-a o dodjeli koncesije tvrtki Top radio podnesene su i dvije prijave Vijeću za zaštitu tržišnog natjecanja.

Osnovni argumenti u tužbama i prijavama odnose se na netočne podatke o vlasništvu u medijima te nedopuštenoj i prikrivenoj koncentraciji vlasništva u medijima. Pritom se, između ostalog, navodi i razlog zbog kojega je raskinut ugovor, a to je nedopušteni podzakup državne imovine. Uz to, podnositelji tužbi su ustanovili da je Ivan Jurić-Kaćunić korisnik 40 žigova, brendova, drugih radijskih postaja u Hrvatskoj u kojima, navodno, nema vlasnički udio. Između ostalih, riječ je o Anteni Zagreb, Narodnom radiju, radiju Extra FM, Gold FM, Enter Zagreb i drugima, a u sudskom registru je navedeno da je vlasnik Radio Dalmacije i Top radija.

To je bitno zbog zakonskih ograničenja vlasništva prema kojem 100 postotni vlasnik jedne radio stanice može imati maksimalno 25 posto vlasništva druge. Temeljem nekih od tih žigova Ivan Jurić-Kaćunić ishodio je kredit u iznosu većem od šest milijuna kuna, a jamstvo pri ostvarivanju kredita su mu dala dva konkurenta koji su svoj vlasnički udio u radio stanicama Antena Zagreb i Narodni d.o.o. što ukazuje na stvarnu moć, odnosno vlasnički utjecaj, u drugim radio stanicama.