NOVI OBRAT U POSTIZBORNOJ DRAMI? 'HDZ-ove su šanse sve manje, premijer će biti Zoran Milanović ili idemo na nove izbore!'

Jesu li izvanredni parlamentarni izbori sve izgledniji izlaz iz nastale situacije, te što bi oni mogli donijeti, pitanja su koja smo nakon neuspjelog pokušaja konstituiranja novog Sabora postavili profesorima politologije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti: izvanrednom profesoru Berti Šalaju, docentu Goranu Čularu i redovnom profesoru Draženu Laliću.

Iako je još nezahvalno prognozirati mogući ishod pregovora o formiranju Vlade, Berto Šalaj tvrdi da je rasplet moguć kroz jedan do dva scenarija - ili raspisivanje izvanrednih izbora ili će Zoran Milanović uspjeti formirati novu vladu. Inzistiranje Mosta na velikoj koaliciji i reformskoj vladi nacionalnog jedinstva za koju i HDZ i SDP tvrde da nije izgledna, opciju izvanrednih izbora, tvrdi Šalaj, čini realnom. Koji od ta dva scenarija će se naposljetku dogoditi postat će jasno, tvrdi Šalaj, kad Most donese konačnu i sve izgledniju odluku o tome da ne žele ništa drugo nego vladu nacionalnog jedinstva. Ako nakon te odluke Most ostane homogen i sačuva 15 zastupnika koji su mu preostali, slijede izvanredni izbori.

Berto Šalaj (foto: Damir Krajač / CROPIX)

Šalaj smatra da je pismo Bože Petrova upućeno zastupnicima Mosta, koje je ovih dana objavljeno, upravo u funkciji homogenizacije Mosta. Ako nakon odluke Mosta o tome da žele ili veliku koaliciju ili ništa, još četvero do petero zastupnika te stranke ocijeni da im novi izbori ne bi donijeli ništa i odluče napustiti Most, onda bi Zoran Milanović s otpadnicima Mosta te sa zastupnicima Prgometove stranke i onima koji su mu dali preliminarne potpise mogao sastaviti Vladu. Šalaju se opservacije prema kojima će Božo Petrov na koncu podržati HDZ Tomislava Karamarka ne čine realnima.

Teško je ovog časa, kaže Šalaj, spekulirati tko bi na izvanrednim izborima profitirao, a tko izgubio. Moguće je da će birači odlučiti kazniti HDZ i SDP ako ocijene da su te dvije stranke odbile priliku za reforme koje im je nudio Most. - Međutim, nisam siguran da će se Grmojina teza o postizbornom rastu i jačanju Mosta na 19 do 20 posto podrške pokazati točnom - dodaje Šalaj. Oni zaboravljaju da je anketa koja je pokazivala rast Mosta provedena u prvom tjednu nakon izbora kad još nismo svjedočili dugotrajnim pregovorima i odbijanju Mosta da formira Vladu s jednom od strana. Pitanje je hoće li birači Mosta nagraditi ovo odugovlačenje i ovakav način pregovora, tvrdi Šalaj.

Goran Čular (foto: Nenad Dugi / CROPIX)

Goran Čular, međutim, smatra kako bi bilo bolje da se uspije formirati barem kratkotrajna vlada koja bi funkcionirala makar nekoliko mjeseci jer bi i takva osigurala odmak od nedavnih izbora te stvorila pretpostavke za izborni rezultat drukčiji od ovoga koji imamo. Izvanredni izbori, ocjenjuje Čular, ne bi donijeli rezultat koji može osigurati strukturne promjene. O najavama iz Mosta da bi im izvanredni izbori donijeli više od 30 mandata Čular kaže: - Pa što onda ako dobiju i više od 30 mandata, kako će to riješiti problem formiranja Vlade? Ne rješava problem veći broj mandata koji bi oni mogli osvojiti, nego strukturna pozicija te stranke koja je presudna za formiranje Vlade. Da je Most primjerice ljevije od SDP-a, ili desnije od HDZ-a, odnosno da su ideološki pozicionirani, onda bi situacija bila potpuno drukčija i s istim brojem mandata. Novi izbori ne bi riješili unutarnji problem Mosta koji ta stranka izvozi u proteklim tjednima. Ona svoje unutarnje probleme projicira kao problem Hrvatske.

Čular ne želi procjenjivati kome bi izvanredni izbori u ovim okolnostima pomogli, a kome odmogli, jer je uvjeren da oni ionako ne bi donijeli rješenje.

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Dražen Lalić, procjenjuje da bi u slučaju novih izbora Most vjerojatno dobio manje glasova nego 8. studenoga jer dio njihovih birača ne bi niti izašao na izbore. Ljudima je, objašnjava, na prvome mjestu sigurnost i ne odgovara im bezvlašće, pogotovo danas kad su na dnevnom redu izbjeglice, terorizam i ekonomska kriza. Ako u ovim ozbiljnim okolnostima Most i dalje bude inzistirao na utopističkoj ideji velike koalicije i ako ne bude u stanju donijeti odluku na koju će stranu i tako omogućiti da se formira Vlada, ljudi će se osjetiti nesigurnima. Uz to, Most je obećavao promjene, a prokocka li priliku da omogući formiranje Vlade koja će provesti makar neke od najavljivanih reformi, njihovi birači će izgubiti nadu u društvene reforme.

Dražen Lalić (foto: Ronald Goršić / CROPIX)

Birači bi na novim izborima, smatra Lalić, vjerojatno kaznili Most zbog gubitka sigurnosti i nade u promjene. Većina se mostovaca pokazala puritancima, odnosno idealistima koji inzistiraju na moralu u politici. Međutim, prošlo je već mjesec dana od izbora i oni trebaju prihvatiti političku realnost prema kojoj nije moguća velika koalicija, odlučiti se za koga će se “udati”, SDP ili HDZ, i inzistirati na rokovima za provedbu konkretnih i najvažnijih reformi. Odluči li se Most za jednu od strana, s obzirom na dosadašnje iskustvo, premijeri ne bi mogli biti ni Karamarko ni Milanović. Ako ne budu zadovoljni provedbom dogovorenih reformi, uvijek mogu izazvati nove izbore, a u tome slučaju, tvrdi Lalić, povjerenje birača ne bi izgubio Most, nego oni koji su najodgovorniji za izostanak reformi.