STIGAO IZVJEŠTAJ

Novi podaci Zavoda za statistiku: Od početka epidemije do kraja studenog 6% više umrlih nego lani

U studenome je broj preminulih 33 posto veći nego u istom mjesecu lani. Ukupan broj umrlih od početka godine veći je 2,3 posto

Piše:

Ivana Krnić

Objavljeno: 30. prosinac 2020. 23:47

Goran Mehkek/Cropix

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenome 2020. preminulo je čak 1357 osoba više nego u istom mjesecu prethodne godine. Riječ je o porastu preminulih od visokih 33 posto. Ukupno je prošli mjesec preminulo 5486 ljudi, što je najveći broj umrlih tijekom studenoga u posljednjih deset godina. Prvi sljedeći je studeni 2011., tijekom kojega je preminulo gotovo 1000 ljudi manje, odnosno njih 4516.

Ozren Polašek, profesor javnog zdravstva s Medicinskog fakulteta u Splitu, objašnjava da, temeljem preciznih podataka o broju preminulih od siječnja 2011. do 31. prosinca 2019., možemo izračunati očekivani broj preminulih za svaki mjesec 2020. godine u situaciji u kojoj nema epidemije koronavirusa.

Konačni podaci

- Broj je izražen kao rezultat Holt-Wintersova modela, uz izračun 95% raspona pouzdanosti. Usporedba sa stvarnim vrijednostima ukazuje na odstupanje ne veće od 10%, osim za studeni 2020. U tom mjesecu zabilježeno je ukupno 5486 preminulih, dok je očekivana vrijednost bila 4244, uz raspon pouzdanosti od 3461 do 5028 - govori Polašek te pojašnjava da to znači da je stvarni broj preminulih bio izvan raspona očekivanja te nam govori o više smrti u Hrvatskoj tijekom studenoga 2020.

- Na temelju ovog izračuna možemo reći da je korona dovela do barem 458 smrti više od očekivanog raspona za studeni 2020., a uzrokovao ju je veliki porast broja zaraženih tijekom listopada i dijela studenoga - naglašava Polašek.

Kaže da ćemo u sljedeća dva mjeseca dobiti konačnu verziju podataka, uz koje će biti moguće izračunati i detaljnije pokazatelje, poput podjele prema uzroku smrti te podjele po županiji, dobi ili spolu.

Trajanje života

- Najzanimljivija informacija koju ćemo moći izračunati na temelju ovih podataka jest koliko je zaraza koronavirusom skratila trajanje života onih koji su preminuli, kako bismo mogli izraziti ukupan učinak ovog virusa na nas - zaključuje Polašek.

Tijekom proljetnog pandemijskog vala niz zemalja EU, primjerice Velika Britanija, Belgija, Italija, Francuska i Španjolska, suočio se s većom smrtnosti u rasponu 40 do 60 posto u odnosu na prošlu godinu, tako da je očekivati da će i njihovi pokazatelji o smrtnosti biti slični, s obzirom na tijek epidemije koja se iznova rasplamsala u ovom hladnijem dijelu godine.

Ipak, treba voditi računa o tome da povećani broj preminulih nije jednoznačan i da se sastoji od barem triju sastavnica: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su uzrokovane koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstvenog sustava.

U studenome su u Hrvatskoj, prema podacima Stožera, preminule 1224 osobe koje su bile covid-pozitivne.

DZS: Privremeni podaci nisu potpuno usporedivi s konačnima

- Ukupan broj umrlih od siječnja do studenoga 2020. porastao je za 2,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 1.125 više, priopćio je Državni zavod za statistiku.

- Promatrajući razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih porastao je za 6,1% od ožujka do studenoga 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 2.298 više, navodi se u priopćenju DZS-a.

- U studenome 2020. broj umrlih porastao je za 32,9% u odnosu na studeni 2019., odnosno bilo je 1.357 umrlih više nego u istome mjesecu prethodne godine, navode u DZS-u i napominju da su svi podaci o umrlima privremeni te da nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima. Privremeni podaci odnose se na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja, pojasnili su. (JL)