NOVI PRIJEPOR Plenković i ministri stalno spominju ratnu odštetu, dok na Pantovčaku o tome ništa ne znaju i nisu baš sretni što se o tome priča

Tri dana prije dolaska Aleksandra Vučića ponovo su podignute tenzije između Zagreba i Beograda, pa srpski ministar obrane Aleksandar Vulin alarmantno odvraća srpskog predsjednika od dolaska, tvrdeći da će ga dočekati “ustaše na trgovima”, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovara kako Vučić svom bliskom suradniku treba reći “neka pazi što govori”.

Iz Ureda predsjednice najavljuju da su pri kraju pripreme za Vučićev dvodnevni boravak u Hrvatskoj, a dužnosnici Vlade ocjenjuju da bi destruktivni istupi poput Vulinova mogli pokvariti napore koji su učinjeni da do susreta uopće dođe.

Interes javnosti

Istovremeno, na Pantovčaku do sada niti jednom riječju nije spomenuta ratna odšteta kao jedna od mogućih tema za razgovor Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića, a premijer Andrej Plenković kaže kako će otvoriti to pitanje i da ratna odšteta izaziva opravdan interes javnosti.

“Kao mlad diplomat sudjelovao sam u razgovorima koji su vodili potpisivanju Sporazuma o normalizaciji 23. kolovoza 1996. u Beogradu, a članak 7. tog sporazuma govori da se u roku od šest mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Na žalost, taj sporazum nikad nije potpisan, razgovori su trajali pa su prekinuti i za Vučićeva posjeta Zagrebu na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović moglo bi se razgovarati o toj obvezi. Vrlo je jasan i opravdan interes Hrvatske da o tome vodimo računa.”

Plenkovića su odmah podržala i trojica njegovih ministara, Lovro Kuščević, Milan Kujundžić i Tomo Medved, koji su svi spomenuli srpsku agresiju na Hrvatsku, a ministar uprave dodao da Srbiji nije pametno razgovarati o ratnoj odšteti, aludirajući na Vučićevu nedavnu reakciju oko te vruće teme, “za razliku od Hrvatske koja ima moralno i međunarodno utemeljeno pravo na odštetu”. “Svatko zastupa interese svoje zemlje, tako je i Vučića za razumjeti. Međutim, mi znamo povijesnu činjenicu, a to znači da je srpska vojska napravila agresiju i štetu hrvatskoj državi”, kaže ministar Kujundžić.

Istovremeno na Pantovčaku nisu sretni što je sada ponovo pokrenuto pitanje ratne odštete upravo pred dolazak Vučića, jer se radi o krajnje osjetljivoj temi. “O svemu tome je trebalo prvo biti rasprava na najvišem državnom nivou, a to se nije dogodilo”, kaže za Jutarnji jedan visoki hrvatski diplomat.

Povijesni događaj

Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SFRJ potpisali su u Beogradu tadašnji šefovi diplomacija dviju zemalja, Mate Granić i Milan Milutinović. Bio je to bez sumnje povijesni događaj, jer je prvi puta Srbija priznala Hrvatsku. Do Sporazuma je došlo nakon Atenske deklaracije koju su potpisali Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, uz šefove diplomacija Granića i Milutinovića.

Sporazum je Hrvatski sabor potvrdio 20. rujna, a u njemu su se dvije zemlje obvezale da će jedna drugu poštovati kao neovisnu, suverenu i ravnopravnu državu u okviru međunarodnih granica. Hrvatska je priznala državni kontinuitet SR Jugoslavije polazeći od činjenice da su Srbija i Crna Gora postojale kao neovisne države prije stvaranja Jugoslavije.

Oprost

Postignut je dogovor da se sukcesija SFRJ rješava na temelju pravila međunarodnog prava, a dogovoreno je i da će se ubrzati proces da se razjasni sudbina nestalih. Isto tako je dogovoreno da će biti proglašen oprost za sve koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, osim za one koji su počinili ratne zločine. Upravo je u Beogradu postignut dogovor da će dvije strane sklopiti i Sporazum o naknadi za uništenu imovinu i poseban ugovor o socijalnom i mirovinskom osiguranju koje će regulirati mirovine, te da će biti nastavljena normalizacija cestovnog, željezničkog, zračnog i riječnog prometa. No, taj dodatni sporazum koji je trebao na neki način regulirati odštetu za ratna razaranje nikad nije potpisan.

Ima više razloga zašto dodatni sporazum nikad nije realiziran, a jedan od tih je što je u međuvremenu došlo do mirne reintegracije Podunavlja, pa predsjednik Tuđman koji se ubrzo nakon toga razbolio, nije želio potezati to osjetljivo pitanje. Uslijedila je i hrvatska tužba za genocide koja nije prošla, a naš sugovornik kaže da se, prije nego što se Vlada odlučila postaviti to pitanje, trebala konzultirati sa centrima političke moći u Hrvatskoj.

Nakon povijesnog Sporazuma koji je potpisan u Beogradu, Državna komisija je ustanovila da su u Hrvatskoj izravne štete od ratnih zbivanja oko 37 milijardi dolara, pa je pitanje ratne odštete u javnosti nekoliko puta postavljeno, ali i zaboravljeno. Stipe Mesić i Ivo Josipović tu temu nisu otvarali, a kada je Tadić došao u Hrvatsku, Josipović mu ništa o ratnoj odšteti nije rekao.