Krajem osamdesetih na šalterima matičnih ureda gužvu su stvarale Jugoslave, Sovjetke, Volge, Sutjeske, Staljinke i pokoja Traktorka. Početkom 90-ih zamijenili su ih Slobodani, Stevani i Aleksandri, a ovih dana ni Gordani više nije njeno ime gordo pa se želi zvati Vanessa, a Vjekoslav je podnio zahtjev da ga zovu Stéphane.
Usklađenje s katastrom
Ovaj kratki pregled trendova u promjenama imena u Hrvata dobar je pokazatelj društvenih zbivanja proteklih 30 godina. Nije teško pronaći opravdanje za promjene nekih rigidnih socijalističkih imena, pa ni onih koja je bilo teško nositi tijekom ratnih zbivanja. Ali što reći kada se trend okrene i hrvatska imena se krenu mijenjati internacionalnim?
E, to je već pouzdan znak da im domaća imena neće trebati tamo gdje odlaze. A po zadnjim podacima u proteklih je nekoliko godina više od 70.000 Hrvata zbog krize i nezaposlenosti izvadilo kartu u jednom smjeru i zaputilo se u neku od europskih ili prekooceanskih zemalja.
Povećan broj zahtjeva za promjenu imena bilježi se u gotovo svim matičnim uredima, pa tako u Osijeku dio zahtjeva za promjenu imena dolazi od osoba koje se spremaju u inozemstvo ili već tamo žive pa se žele prilagoditi. U njihovu uredu Vjekoslav je promijenio ime u Stéphane, Gordana u Vanessu, Dunja u Dunia, Slobodan u Bob...
U matičnim uredima Grada Zagreba zadnjih se desetak godina promijeni oko 1000 imena ili prezimena godišnje. U najvećem postotku to su promjene prezimena rastavljenih žena, a slijede tipično administrativne promjene poput zahtjeva da Štefanija postane Štefica jer je tako njeno ime navedeno u katastru.
Doba globalizacije
Treća skupina su oni koji već žive u inozemstvu, pa sada žele isto ime i u Hrvatskoj. Tako Tomislav želi promijeniti ime u Thomas, Ivan u John, Gajger u Geiger, Kralj u King, Kovač u Kovach...
- Bila je nekolicina promjena osobnog imena, pogotovo građana koji već žive u inozemstvu ili se radilo o strankama koje se namjeravaju zaposliti ili školovati u EU. Zbog palatala u izvornom obliku imena zatražili su promjenu jer se u drugim govornim područjima teško izgovara - kaže Asja Ettinger, pomoćnica pročelnika za građanska stanja Gradskog ureda za opću upravu.
Sociolog Renato Matić kaže kako je razumljivo da se u ovo doba globalizacije svega i svačega ljudi odlučuju na promjenu imena ako smatraju da će im to pomoći.
Ime po hitu San Rema
- U tradicionalnom društvu imali smo onu - nomen est omen - ime kao obilježje po kojem nas se moglo svrstati po regionalnom, nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom identitetu. Sada kad svatko može gospodariti svojim identitetom, jer mu to i zakon dopušta, razumljivo je da netko želi promijeniti ime koje je teško izgovorljivo ili nerazumljivo u sredini gdje osoba želi početi novi život - kaže Matić.
Za razliku od prvog vala promjena “revolucionarnih imena poput Sovjetke ili Traktorke” u prihvatljivija poput Nade ili Ivanke, drugi val, početkom 90-ih i ratnih zbivanja, imao je nacionalni prizvuk.
Sociolog Matić je ime Renato dobio po pjesmi sa San Rema. Zanimljivo, i njegova supruga Marina dobila je ime po pjesmi s tog festivala.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....