NOVI UVJETI ZA KUPNJU TVRTKI Investitor koji izigra uvjete privatizacije plaćat će penale

U posljednjoj godini mandata ova Vlada odlučila je potpuno olabaviti uvjete privatizacija. Od potencijalnih investitora više se ne traži točno određeni iznos ulaganja za koji državna administracija ocjenjuje da je potreban tvrtki koja se prodaje kako bi ona prosperirala u budućnosti, a koji je investitor morao imati spreman u vlastitom novcu. Novi uvjeti su plan poslovanja, kojeg predlaže sam investitor, i penali, ako se ne drži obećanog. Proizlazi to iz Odluke o drugom krugu privatizacije dubrovačkog Hotela Maestral.

Na Badnjak Centar za privatizaciju i restrukturiranje objavio je dugoočekivani poziv za obvezujuće ponude. Minimalna cijena za paket od 68,26 posto dionica tvrtke koja ima pet objekata u atraktivnoj uvali Lapad ostala je manje više ista kao i u prvom pokušaju prodaje te tvrtke sredinom ove godine - 168,3 milijuna kuna. Razlika od otprilike četiri tisuće kuna, vjerojatno je zbog tečajnih razlika. Međutim, uvjet o minimalno 90 milijuna kuna ulaganja u tri godine iz vlastitih sredstava investitora kojim su se svi smještajni kapaciteti Hotela Maestral trebali biti kategorizirani s minimalno četiri zvjezdice je nestao. To je, inače, bio i najproblematičniji uvjet i u ostalim privatizacijskim procesima. Zbog njega su redom propadale privatizacije i ostalih tvrtki koje je država pokušala prodati. Unatoč velikom interesu ulagača iz tog razloga u konačnici nije dobila niti jednu obvezujuću ponudu ni za rapski Imperial ni za Hotele Plat, a za Jadroplov bila je samo jedna i to uvjetovana ponuda Brodosplita Tomislava Debeljaka, pa je, kao takva, morala biti odbačena.

Prema novim pravilima koja će vrijediti za privatizacije, ako se uzme da su Hoteli Maestral ogledni primjer, bitna je samo cijena koju će potencijalni ulagači ponuditi državi za dionice. Jer i što se tiče plana poslovanja i ulaganja društva on je stavljen kao mogućnost. U odluci Upravnog vijeća CERP-a piše “potencijalni ponuditelji mogu, u svojoj obvezujućoj ponudi, uz navođenje cijene koju nude za kupnju dionica, dostaviti i plan poslovanja, ulaganja i razvoja društva u kojem će navesti obveze i u kojim rokovima se obvezuje izvršiti ako se s njim sklopi ugovor o prodaji”. Ukoliko investitor priloži plan onda mora pristati i na plaćanje ugovorne kazne od 16 milijuna kuna “ako iz bilo kojeg razloga ne ispuni ili djelomično ispuni ili zakasni s ispunjenjem tih obveza u opsegu, na način i u rokovima koje je naveo u planu”.

Stoga, ako pobjedi na natječaju, osim što mora platiti dionice, državi mora dati i bankarsku garanciju ili neki drugi instrument osiguranja, da će se ona moći naplatiti, ako ustanovi da je prekršio ono što je obećao u planu ulaganja.

No, pitanje je što se dogoditi, ako se opet dogodi slučaj Anđelka Leke i njegovih ulaganja u Župu Dubrovačku. On je prije više od deset godina pobjedio na natječaju, jer je ponudio najbolju cijenu i ulganja i kupio dionice Hotela Mlini i Hotela Srebrno od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Potom se godinama naganjao s državom i lokalnom zajednicom oko prostornih planova i slično, da bi tek ove godine krenuo s investicijama. Novac za investicije niti u jednom trenutku nije bio problem. Prema Odluci CERP-a, ako se ponovi takav slučaj država bi i u takvim slučajevima trebala naplatiti penale.

Na ponovljenim natječajima za privatizaciju Hotela Maestral, Imperiala, Hotela Plat i Jadroplova, država je dobila u pravilu upola manje pisama namjere nego u prvim pokušajima ove godine. Za Hotele Maestral pristiglo je sedam pisama, Hotele Plat devet, Jadroplov sedam, a Imperial Rab tri neobezujuće ponude. Utješno je što su se pojavili neki novi investitori, kako tvrde u DUUDI-ju, umjesto 'starih' s prijašnjeg natječaja.

Da će država odustati od uvjeta zacrtanih investicija iz vlastitog novca, dakle bez kredita, najavio je Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje imovinom, prije mjesec dana u intervjuu Jutarnjem listu. On je tada pojasnio kako je država tu odredbu stavila u natječaje kako bi izbjegla slučaj Haludova, kada netko kupi tvrtku i onda ništa ne radi. U budućnosti, rekao je, država će inzistirati na procijenjenoj vrijednosti tvrtke i obećao je nove 'osigurače' u ugovorima.

Za vrijeme bivših administracija u HFP-u postojalo je nekoliko uvjeta u privatizacijskim ugovorima; cijena, ulaganja i zadržavanje radnika minimalno dvije de pet godina. U slučaju neizvršavanja plana ulaganja bilo je predviđeno raskidanje ugovora, no kako je često do kršenja ugovora dolazilo zbog nekih objektivnih okolnosti kao što je nedobijanje dozvola, iznimno rijetko se tome pribjegavalo.