Vlada je odlučila povećati iznose roba, usluga i radova na koje će se primjenjivati pravila o javnoj nabavi. Sukladno prijedlogu koji je s današnje sjednice uputila u Sabor, novi prag za primjenu propisa o javnoj nabavi iznosit će, umjesto dosadašnjih 70.000 kuna, 200.000 kuna za robe i usluge, te 500.000 kuna za radove.
To znači da nabavka automobila ili manji radovi ubuduće neće biti predmet javnih nabava , odnosno da se za njih više neće morati raspisivati javne natječaje, već će procedure internim aktima određivati sami naručitelji – ministarstva ili, primjerice, jedinice lokalne samouprave. U Vladi to objašnjavaju time što je dosadašnji prag za javnu nabavu od 70.000 kuna među najnižima u EU. U Mađarskoj, primjerice, prag iznosi 26.666 eura za robe i usluge i 50.000 eura za radove, u Austriji je 50.000 eura, s time što su tijekom krize oni povećani na 100.000 eura, dok u Slovačkoj iznose 30.000 eura za robe i usluge odnosno 120.000 eura za radove. I susjedna Slovenija i Italija imaju više pragove javnih nabava od nas: po 20.000 eura za nabavu roba i usluga, te 40.000 eura za radove.
U Hrvatskoj je lani sklopljeno ugovora o javnoj nabavi u vrijednosti od blizu 40 milijardi kuna (s PDV-om), što čini oko 12 posto hrvatskoga BDP-a. Zbog toga je, tvrde u Banskim dvorima, u recesijsko vrijeme nužno podići prag, kako bi se ubrzala i unaprijedila provedba postupka javnih nabava.
„Neke korekcije s međunarodnim standardima trena napraviti u sustavu javne nabave“, kazao je premijer Zoran Milanović.
Kao što je još ljetos najavljivala, Vlada je danas na saborske klupe poslala i izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je usvojen potkraj 2010. godine. Po novom, fiskalno pravilo, po kojem je država dužna svake godine smanjivati udio svojih rashoda za jedan postotni bod BDP-a dok se proračun ne uravnoteži, ne bi se primjenjivalo u slučajevima katastrofe i većih gospodarskih poremećaja, naravno uz uvjet da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Ta je promjena, istakao je ministar financija Slavko Linić, nužna kako bi se državi omogućilo poticanje gospodarskog rasta u vremenima krize. Novo je pravilo, ističu u Vladi, usklađeno s propisima EU, te je dogovoreno s MMF-om.
Novina je da se uvodi i obveza davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti za tvrtke u vlasništvu države ili lokalne samouprave. Ako čelnici javnih ili komunalnih poduzeća to ne naprave, ili ako se ustanovi da tu izjavu ne prati adekvatna dokumentacija, čeka ih kazna od 5.000 do 25.000 kuna.
Sukladno izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje su se danas neplanirano našle pred Vladom, svi redovni studenti, bez obzira na dob i bez obzira na to kada su upisali studij, ipak će imati pravo na zdravstveno osiguranje u trajanju od osam godina.
Krapinsko-zagorskoj županiji oko 2,28 milijuna kuna
Vlada je Krapinsko-zagorskoj županiji odobrila hitnu pomoć u vrijednosti od oko 2,28 milijuna kuna za ublažavanje posljedica elementarne nepogode izazvane klizanjem zemljišta tijekom travnja ove godine.
Ukupna šteta od klizanja zemljišta u toj županiji procjenjuje se na oko 22,7 milijuna kuna, pa Vladina pomoć čini desetinu tog novca. Novac se iz proračuna dodjeljuje kao pomoć onima koji su pretrpjeli štetu od klizanja zemljišta na poljoprivrednim nasadima, poljoprivrednom i građevinskom zemljištu te na stambenim objektima.
Banski su dvori dali zeleno svjetlo usvajanju Zajedničke deklaracije o stvaranju Jadranskog plinskog koridora između Hrvatske, Mađarske i Ukrajine, koji bi Hrvatskoj trebao omogućiti bolju i sigurniju opskrbu plinom. Deklaraciju će u ime Hrvatske potpisati premijer Zoran Milanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....