Rasklimane sofe, stara vrata i hrđavi frižideri na pločnicima u vrijeme prikupljanja glomaznog otpada odlaze u povijest i više se neće smjeti odlagati na javnim površinama. Obaveza odnošenja takvog otpada prijeći će u nadležnost mreže reciklažnih dvorišta, kojih bi se trebao otvoriti značajno veći broj, barem jedan po kvartu ili manjem gradu. Osim što će se otpad moći bez naknade odlagati u tim dvorištima, komunalna poduzeća koja će njima upravljati morat će na poziv građana dolaziti po otpad o koliko god maloj količini se radilo, i to besplatno. Jedna je to od najvećih novosti u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, koji se upravo nalazi na javnoj raspravi i trebao bi biti usvojen prije ljeta.
Obavezan videonadzor
Odluka je to koja će ponajprije pogoditi značajan dio romske zajednice kojoj je preprodaja glomaznog otpada često jedini izvor prihoda, a jednako bi ih mogla zateći i mjera prema kojoj će trgovci otpadom morati videonadzorom snimati svaku kupnju i arhivirati je na mjesec dana. Novac će prodavateljima morati isplatiti na račun, a oni će se morati identificirati osobnom iskaznicom i predočiti dokaz o podrijetlu otpada ili barem izjavu o vlasništvu. Za one koji prodajom otpada ostvare mjesečni prihod koji je veći od propisanog iznosa smatrat će se da obavljaju djelatnost trgovanja otpadom.
Sustav od 50 lipa
Što se tiče gospodarenja posebnim kategorijama otpada, u koji spadaju i PET boce, novi zakon propisuje dva modela: sadašnji, depozitni, te model takozvanih recovery organizacija. Trenutačni model koji vrijedi za PET ambalažu, popularni “sustav 50 lipa”, funkcionira tako što proizvođač Fondu za zaštitu okoliša uplati 50 lipa kada bocu pusti na tržište, čime je na neki način angažirao Fond da tu bocu ispravno zbrine u trenutku kada postane otpad. Istu ulogu preuzet će recovery organizacije, u novom zakonu nazvane samo “organizacije”. To će biti tvrtke koje će se pojaviti na tržištu i s kojima će proizvođači moći sklopiti ugovor da za određenu naknadu preuzmu obvezu zbrinjavanja otpada. Za svaku od kategorija otpada - PET, metal, staklo, karton - bit će posebnim pravilnikom određeno po kojem će se od dva moguća modela zbrinjavati, kao i prijelazno razdoblje u kojem se to mora dogoditi. Što se tiče javnosti najzanimljivije vrste ambalažnog otpada, boca za povrat kojih građani dobivaju 50 lipa i koje su na neki način postale socijalna kategorija, sigurno je da će zasad biti zadržan postojeći model, ali se ne zna dokad. U teoriji je moguće da PET boce nikada ne prijeđu u sustav “organizacija”, a također je moguće i da te organizacije odluče građanima i dalje isplaćivati naknadu za boce. Današnji model, priznaju u Ministarstvu, prilično je skup i podložan manipulacijama, a do prelaska na novi sustav pokušat će se poboljšati.
Problematično smeće
Promjene će doživjeti i sustav zbrinjavanja posebnih vrsta otpada, kao što su stari mobiteli ili računala, baterije i slično, za koje se uvodi nova kategorija nazvana problematični otpad. Primjerice, sada je čak i istrošena baterija iz dječje igračke opasan otpad, za čije zbrinjavanje je nužno imati čitav niz dozvola. Nova kategorija bi trebalo olakšati odlaganje elektroničkog otpada, baterija ili žarulja, primjerice na mjestima na kojima se takva roba kupuje kao nova.
Obavezna edukacija
Jedinice lokalne samouprave imat će i zakonsku obvezu provođenja godišnje edukacije građana, a dobit će i mogućnost smanjenja takozvane naknade za odlaganje. U praksi to znači da će svaka općina ili grad imati zadan cilj maksimalne količine otpada koji smije odložiti na deponije. One općine koje odlažu više od cilja platit će naknadu koja će odlaziti u Fond za zaštitu okoliša za sanaciju odlagališta. One koje budu odlagale manje od cilja, plaćat će manju naknadu. Do 1. siječnja 2015. godine trebali bi biti osigurani uvjeti za odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, baterija, akumulatora, otpadnih vozila i gume, ulja, tekstila i medicinskog otpada. Nažalost, vrlo vjerojatno će u dogledno vrijeme doći do povećanja komunalnih usluga.
Novi zakon predviđa i mjere kojima bi se trebao olakšati poslovanje. Ako netko proizvodi lim za automobile a kao nusprodukt nastaje metalna piljevina, po sadašnjem zakonu ta piljevina postaje otpad, za čije je zbrinjavanje nužno imati čitav niz dozvola i koncesija.
U tvrtkama povjerenik za otpad
Novost je i da će svaka tvrtka koja zapošljava više od 50 radnika morati imenovati povjerenika za otpad, koji će se morati informirati i kontinuirano usavršavati o pitanjima gospodarenja otpadom te savjetovati ostale radnike, nešto slično današnjim povjerenicima za zaštitu na radu. Postrožuju se i kaznene odredbe, prema kojima će, na primjer, tvrtka koja odbacuje otpad u okoliš platiti od 300 do 700 tisuća kuna, a najveća moguća kazna iz novog zakona bit će 800 tisuća kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....