NOVI ZAPLET U SLUČAJU BIVŠEG ŠEFA UDBE ZDRAVKA MUSTAČA Odvjetnik: 'Ovo je mini revolucija'

ZAGREB - Županijski sud u Velikoj Gorici zatražio je od Vrhovnog suda da predmet u kojem Njemačka traži izručenje bivšeg čelnika Udbe Zdravka Mustača zbog nedostatka sudaca prenese na drugi sud.

Vrhovni sud je prihvatio prošlog tjedna žalbu obitelji Đureković i ukinuo rješenje velikogoričkog suda koji je u siječnju zbog zastare odbio izručiti Mustača Njemačkoj zbog ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića, likvidiranog 1983. kraj Muenchena, te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

No, glasnogovornik i sudac velikogoričkog suda Ante Zeljko, kojem je danas dodijeljen taj predmet, rekao je Hini da su od Vrhovnog suda danas zatražili prenošenje nadležnosti.

Rekao je da postoje stvarni razlozi koji taj sud sprječavaju da postupa u tom predmetu, u kojem Njemačka traži izručenje Mustača temeljem Europskog uhidbenog naloga. Od pet sudaca koliko ih radi na kaznenim predmetima, jedan sudac već je sudjelovao u tom predmetu kad je Mustaču odredio istražni zatvor, a tri su bila u izvanraspravnom vijeću, objasnio je.

Zeljko kaže da bi stoga u tročlanom vijeću trebala biti dva suca koji rade na građanskim predmetima. No, u dvojbi su mogu li to učiniti kako se kasnije zbog toga ne bi pojavio neki problem.

Zbog ubojstva Stjepana Đurekovića, hrvatska je već Njemačkoj izručila bivšeg šefa jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića, što je odobrio zagrebački Županijski sud i potvrdio Vrhovni sud.

Vrhovni sud danas je objavio obrazloženje odluke kojom je obitelji Đureković dopustio pravo na žalbu na odluku velikogoričkog suda koji je odbacio njihovu raniju žalbu na odluku da se odbije izručenje Mustača i ukinuo rješenje o odbijanju izvršenja europskog uhidbenog naloga. Predmet je vratio na ponovno odlučivanje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Odlukom Vrhovnog suda ponovno bi trebale stupiti na snagu mjere opreza zabrane napuštanja boravišta za Mustača i privremenog oduzimanja putovnice.

Vrhovni sud: nepriznavanje prava na žalbu rezultira povredom prava oštećenika

Vrhovni sud je u obrazloženju zaključio kako bi nepriznavanje prava na žalbu oštećeniku rezultiralo težom povredom prava oštećenika koje države članice EU moraju osigurati žrtvama.

"U pravu je stoga žaliteljica kada ističe da bi u opisanoj situaciji posljedica otklanjanja oštećeniku prava na žalbu dovela do nemogućnoti vođenja bilo kakvog kaznenog postupka protiv tražene osobe", zaključio je Vrhovni sud.

Pritom je ustvrdio kako je nesporno da u Hrvatskoj nikada nije započet kazneni postupak protiv Mustača i da oštećena Gizela Đureković zbog toga nije imala mogućnost nastaviti ili preuzeti kazneni progon protiv njega.

Također, naveo je Vrhovni sud, tužiteljstvo u Velikoj Gorici, koje je u tom postupku zastupalo Njemačku, odlučilo je ne podnijeti žalbu protiv rješenja velikogoričkog suda.

Slučaj, smatra Vrhovni sud, treba sagledati i kroz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda koja obuhvaća i pravno na pravično suđenje, a čije poštivanje ne mijenja Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu.

Vrhovni sud je zaključio da oštećenik ne može biti lišen svojih prava samo iz razloga što državni odvjetnik nije u cijelosti postupio u okviru svoje nadležnosti i u skladu s temeljnim načelima hrvatskog pravnog poretka na što je bio obvezan. U konkretnom slučaju to znači da je oštećenica ovlaštena podnijeti žalbu protiv sporne odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici, tim više što ona nije mogla ni na koji način utjecati na opisano postupanje državnog odvjetnika.

Županijski sud u Velikoj Gorici je prema stavu Vrhovnog suda pogrešno zaključio da obitelj ubijenog nema položaj oštećenika jer s dovoljno pozornosti nije sagledao taj slučaj u svjetlu svih relevantnih propisa.

Prema obrazloženju Vrhovnog suda doslovno tumačenje odredaba Zakona o pravosudnoj suradnji, prema kojem su stranke u tom postupku tražena osoba i njezin branitelj te državni odvjetnik koji zastupa državu tražiteljicu dovodi u pitanje ostvarivanje svrhe europskog prava.

Stoga su, prema mišljenju Vrhovnog suda, radi postizanja ciljeva i poštovanja načela izraženih u pravu EU, nacionalni sudovi obvezni primijeniti nacionalno pravo u svjetlu i duhu propisa EU.

"Nije sporno da se žrtvom smatra ne samo fizička osoba koja je pretrpjela povredu, već i članovi obitelji osobe čija smrt je prouzročena", naveo je Vrhovni sud.

Vezano uz odluku velikogoričkog suda koji je odbio izručiti Mustača zbog zastare, Vrhovni sud je utvrdio da je žaliteljica u pravu jer se ne mogu zasad kao ispravni prihvatiti argumenti prvostupanjskog suda kojima se obrazlaže potreba provjeravanja nastupa zastare za kaznena djela iz kataloga od 32 kaznena djela.

Vrhovni sud je stava da će, kada je riječ o europskom uhidbenom nalogu izdanom radi progona za djela iz tog kataloga, nadležno pravosudno tijelo izvršiti zaprimljenu odluku stranih pravosudnih tijela bez provjeravanja dvostruke kažnjivosti.

Mustačev odvjetnik Stjepan Babić nije želio komentirati odluku Vrhovnog suda, dok ju je odvjetnik obitelji Đureković Siniša Pavlović ocijenio "velikim korakom za ljudska prava".