Dvorišni zid je na više mjesta popucao, a površinske pukotine se poput zidnog puzavca penju od podnožja do vrha. Njihov rast su zasigurno ubrzali i potresi koji nisu poštedjeli ni ovaj dio Zagreba. Osim zida, ni ulazna željezna vrata ne izgledaju kao respektabilni prolaz kroz koji bi trebali proći visoki vjerski, državni te ini dužnosnici iz Hrvatske i svijeta. Oronula su, puna malenih oštećenja koja su isisala i zadnju boju koja je nekada na suncu gorjela vatrenim smeđim sjajem. Ukupnom dojmu ne pomaže ni zaostala policijska traka koja pokušava poletjeti pri jačem vjetru, kao ni ljubičasti grafit neidentificiranog sadržaja ili pak istrgnuti interfon i žice koje izviruju kao korov iz zidova.
Teško je zamisliti da će ovdje uskoro stanovati jedna od najvažnijih osoba u našem društvu. No, kad se pogleda iza toga zida, vide se obrisi jednog skrivenog svijeta koji odgovora statusu prvog čovjeka hrvatske Katoličke crkve. Tu su moćne breze i borovi koji svojom visinom i raskoši mogu lako parirati svojoj šumskoj braći. Zatim bijela kuća koja svoje korijene vuče iz dalekog 17. stoljeća, a čiju jednostavnu eleganciju ne umanjuje ni pokoja pukotina na fasadi te, za kraj, jedna miješalica, koja je možda najbolji znak promjene koja ovo imanje očekuje i koja će ovoj kaptolskoj kuriji udahnuti jedan novi, neočekivani život.
Naime, u ovoj kuriji na adresi Kaptol 22 privremeno će stanovati hrvatski kardinal i nadbiskup metropolit Zagrebačke nadbiskupije Josip Bozanić.
Stare odaje
Kardinalova bivša rezidencija u Nadbiskupskom dvoru teško je stradala u razornom potresu koji je prije nešto više od mjesec dana pogodio Zagreb. Već nakon prvog pregleda bilo je jasno da se Bozanić ne može vratiti u svoje stare odaje, pa su kardinal i ostali stanari Nadbiskupskoga dvora privremeno smješteni u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište na Kaptolu. No, soba u bogosloviji nije mjesto za uzoritog kardinala. U njoj ne može primati goste ni obavljati većinu svojih redovnih zadaća, pa su zato u Nadbiskupiji pristupili poslu reorganizacije prostora.
Uredi Nadbiskupskog duhovnog stola preselit će se u prostore zgrade u Branjugovoj ulici i dosadašnje upravne prostore Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Vlaškoj. Nadalje, ured Zagrebačkog nadbiskupa smjestio se u dosadašnje urede Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije na Kaptolu 29, a uredi Caritasa, koji su trebali u kuriju na adresi Kaptol 22, bit će preseljeni na adresu u Babonićeva ulica 121. U toj križaljci crkvenih prostora odlučeno je da će stan kardinala Bozanića privremeno biti u kuriji na adresi Kaptol 22.
Novi Bozanićev dom smješten je nedaleko od Zagrebačke katedrale te je okružen brojnim objektima koji nisu “crkvene” tematike. Preko puta su ured putničke agencije Ban tours, postolar, praonica i glačaonica rublja, bistro Fino vino, kemijska čistionica te frizerski studio Kiss.
Prvi susjedi s desna, na adresi Kaptol 23, su uredi tvrtke Gastro capital, Intertim te Dekode, kao i odvjetnički ured Rajter Savić. Njihova kurija je, barem u ovom trenutku, puno ljepše uređena ako je suditi samo po izgledu fasade koja na sebi ima naslikane bijele grčke stupove na ugodnoj plavoj pozadini. Čak i susjedi s druge, lijeve strane, na broju 21, vrlo će vjerojatno zaokupiti pogled prolaznika zahvaljujući kući sazidanoj od čiste opeke ili pak zbog monumentalnih crnih ulaznih vrata dostojnih povijesne važnosti koja prati ovaj dio Zagreba.
Oronula ulazna vrata kurije na broju 22 te ispucali dvorišni zidovi teško da mogu ukrasti pažnju od ljepše uređene ulične braće, ali niti jedna od njih se ne može pohvaliti činjenicom da će pružiti dom prvom čovjeku hrvatske Katoličke crkve. Uostalom, kažu, nije važan vanjski izgled, važno je ono što je unutra.
Vrlo radišan
A što se to nalazi u toj kuriji koja će privremeno ugostiti kardinala? Za početak, krenimo s osnovnim informacijama. Prema zemljišnim knjigama, sama kuća je jednokatnica te broji površinu od 351 metara četvornih. U sklopu svog imanja ima još četiri manja objekta te ogromno dvorište od 800 kvadrata. U slučaju da to nije dovoljno zelenila, odmah iza kurije je i Park Ribnjak, no zagrebačka zelena oaza je od budućeg Bozanićeva doma odijeljena kamenim zidom s visokom metalnom ogradom.
Nadalje, kurija na Kaptolu 22 je zaštićeno kulturno dobro i sagrađena je u današnjem obliku u 18. stoljeću, nakon požara 1731. godine. Na stranicama Ministarstva kulture stoji da su u jezgri kurije sačuvani ostaci zidanog objekta iz 17. stoljeća te da je cjelovito sačuvana barokna prostorna struktura kurije s nadsvođenim podrumom ispod istočnog dijela kuće, stubištem i arkadno otvorenim hodnikom te četverosobnim kanoničkim stanom na katu s kuhinjom i sanitarnim prostorima.
Osim ovih informacija, na bespućima interneta nema dodatnih podataka o kuriji Kaptol 22. Jedini detaljniji tekst o njoj uspjeli smo pronaći u radu “Kurije na Kaptolu u Zagrebu” povjesničarke umjetnosti Lelje Dobronić. Ona je detaljno opisala kako izgleda unutrašnjost novog doma hrvatskog kardinala i zagrebačkog nadbiskupa.
Navela je da kurija na Kaptolu 22 spada među najstarije od 31 kurije na cijelom Kaptolu. Prema opisu iz 1677. godine, piše, na prvom je katu imala “veliku sobu”, druge dvije sobe i komoru, a u prizemlju družinsku sobu, kuhinju, komoru, spremište i vinospremu.
- Družinska soba, komora uz nju i kuhinja imaju bačvasti svod sa slomljenim susvodnicama, trijem u prizemlju i križne svodove. Nekad je i hodnik prvog kata bio otvoren, pa se tragovi arkada vide na pročelju i u hodniku - piše Dobronić u svom radu te dodaje da je oblik kurije na broju 22 izdužena prizma, karakteristična za kanoničke kuće na Kaptolu u 17. stoljeću.
Sama kurija izgrađena je nakon požara 1731. godine, ima četiri pomoćna objekta, a stan s kuhinjom nalazi se na prvom katu. U nedavnom potresu stradala je fasada kurije, a prilazni putovi počeli su se uređivati
Iz modernije povijesti spominje se tek u biografiji prelata Vladimira Stankovića, gdje stoji da je 21. travnja 1988. godine imenovan kanonikom magistrom Prvostolnog kaptola zagrebačkoga i tom prilikom mu je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić dodijelio kuriju na Kaptolu 22. Prema nekim tekstovima, upravo je mons. Stankovića pokojni kardinal Kuharić vidio kao svog nasljednika. Sam mons. Stanković preminuo je 2015.
No, naši sugovornici s Kaptola su nam istaknuli da su se u tom prostoru ranije održavali sastanci hrvatskih biskupa, budući da je do izgradnje velebnog sjedišta na Ksaveru Hrvatska biskupska konferencija upravo u kuriji na adresi Kaptol 22 imala sjedište.
Naši sugovornici otkrivaju da ne bi trebalo biti mnogo promjena u svakodnevici kardinala nakon što se preseli na Kaptol 22. Kako kažu, inače rano ustaje, prije šest sati, što je bio i slučaj na dan kada je Zagreb pogodio razorni potres.
- Na dan potresa koji je bio u 6.24 kardinal se molio. Tako je ispričao. On je uistinu ranoranilac - kažu kratko naši sugovornici.
Sam kardinal najvjerojatnije će imati mogućnost doručka u samoj kurji, s obzirom na to da je kurija i organizirana tako da je u njoj postavljena i kuhinja. Nakon toga, jutarnju svetu misu služit će u kapelici koja je odvojena od same kurije, dok bi mu prema nekim planovima radni prostor trebao biti u sjedištu gdje se pripremala Sinoda. Radi se o zgradi koja je novouređena i koja nije stradala u samom potresu.
- Morat će jako puno raditi, a u kuriji će imati svoj mir. Trenutna situacija u kojoj se našla Nadbiskupija je daleko od idealne. Stradalo je više od 50 crkvi i kapelica, neke crkve će se najvjerojatnije morati rušiti do temelja, a to su prvenstveno one u Podsljemenu - pričaju naši sugovornici.
No to nisu jedne brige kardinala. Umjesto sudjelovanja u organizaciji Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži, koji se trebao održati 9. i 10. svibnja u Zagrebu, ili svečanog otvaranja prve faze obnove katedrale, koja se trebala održati krajem godine, morat će razmišljati o tome kako pokrpati financijske rupe u nadbiskupskim župama. Naime, zbog pandemije koronavirusa vjernici nisu mogli sudjelovati na misnim slavljima, pa tako nije bilo ni mogućnosti prikupljanja milodara.
- Crkva živi od svojih vjernika. Trenutno je situacija takva da u nadbiskupiji ima toliko rupa, a čovjek jednostavno ne zna koju bi rupu prvu začepio. Evo premijer. U Nadbiskupski dvor koji je u potpunoj ruševini trebao se useliti novi dijecezanski muzej. Što sad s tim - pitaju se naši sugovornici. Osim toga, kardinal Josip Bozanić morat će se pozabaviti i organizacijom proslave Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba, koja se slavi 31. svibnja na Dan grada Zagreba.
Sama kurija izgrađena je nakon požara 1731. godine, ima četiri pomoćna objekta, a stan s kuhinjom nalazi se na prvom katu. U nedavnom potresu stradala je fasada kurije, a prilazni putovi počeli su se uređivati
Težak posao
Ta se proslava održavala procesijom od katedrale preko Trga bana Josipa Jelačića do Kamenitih vrata, no ove godine teško je da će biti procesije s vjernicima zbog mjera zaštite od koronavirusa, ali i šteta od potresa.
Sve su to teme o kojima će kardinal morati razmišljati. Najveća stavka će zasigurno biti obnova Zagrebačke katedrale. Kao što smo rekli, ovo je trebala biti godina svečanog otvaranja prve faze obnove koja je započela prije trideset godina, no na kraju će to biti godina koja će označiti novu cjelokupnu obnovu kroz koju Katedrala mora proći. Šteta se još uvijek ne zna, no Informativna katolička agencija je objavila da je na južni toranj, baldahine i fijale iznad galerije zadnjih pet godina potrošeno oko 10 milijuna kuna, tako da se sada može očekivati samo još veći iznos s obzirom na to da su oštećena oba tornja, kao i unutrašnjost. Ono što jest poznato je da materijal za obnovu nije nimalo jeftin. Katedrala je građena od poroznog kamena, koji se vadio kod Bizeka, a u obnovi se zamjenjuje kvalitetnijim travertinom, koji se doprema iz Italije. Kubni metar obrađenog travertina košta deset tisuća eura, a procjenjuje se da se svake godine na obnovu do sada potrošilo oko 40 kubika kamena. Zagrebačka nadbiskupija pritom je sve te radove financirala sredstvima dobivenim od Grada Zagreba te donacijama vjernika, a odakle će novac doći sada, još nije poznato. Odgovor na to pitanje će morati pronaći kardinal Bozanić,među zidovima kurije na Kaptolu 22.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....