Avatari koji utjelovljuju profesore držat će nastavu, a studentski avatari polagati ispite i na kraju zaraditi europsku diplomu koja će im, i bez nostrifikacije, vrijediti u cijeloj Europskoj uniji. Takozvani "virtualni kampus" nije novi film Jamesa Camerona, već budućnost Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) koja je postala članica Europskog sveučilišnog saveza.
Kako smo već ranije pisali, ZŠEM se u posljednjem krugu priključio inicijativi “Europska sveučilišta 2024. Erasmus+”, vodećem projektu Europske komisije za sveučilišta i visokoobrazovne institucije u Europi. Razgovarali smo s dekanom Matom Njavrom koji nam je otkrio sljedeće korake projekta na kojem profesori, administracija i studenti rade već tri godine.
U inicijativu je od 2020. uključeno šest hrvatskih fakulteta, a u ovom posljednjem krugu u priču su se uključili ZŠEM i Sveučilište u Dubrovniku. Projekt broji ukupno 560 institucija visokog obrazovanja lociranih u 35 zemalja uključujući sve članice Europske unije, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Island, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.
Zagrebačka škola ekonomije i managementa članica je saveza EUonAIR kojem je cilj razvitak virtualnog kampusa te stvaranje inovativnih rješenja za promicanje obrazovanja temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Također, članice ovog saveza blisko će surađivati s lokalnim vlastima vezano uz provođenja zelenih politika i nuditi potencijalna rješenja do kojih će doći upotrebom AI alata te će se baviti povratničkim migracijama.
Dekan ZŠEM-a rekao nam je kako je posljednji krug izbora bio izrazito kompetitivan te da je od 55 prijavljenih saveza odabrano samo njih 14. Svaki od tih saveza za provođenje svojih ideja dobije 14,4 milijuna eura koje treba rasporediti tijekom razdoblja od četiri godine.
Njavro objašnjava kako u poslovanju i marketingu postoji koncept "first-mover advantage", odnosno da tko prvi dođe na tržište s nekom novom idejom ujedno ima i prednost u odnosu na ostatak. Ovaj koncept trebalo je u slučaju ZŠEM-a obrnuti, tražili su koja tema još nije pokrivena, a da su za nju stručni.
Dekan objašnjava kako se tema umjetne inteligencije prirodno nametnula s obzirom da se AI problematika već neko vrijeme izučava na ZŠEM-u. Uvrštena je u kurikulum, kreiran je X Lab za AI te je na hrvatski jezik preveden udžbenik Umjetna inteligencija autora Russella i Norviga.
Povezali su se s poljskim partnerskim sveučilištem Kozminski s kojim su složili ostatak konzorcija s institucijama pomno raspoređenima po Europi.
Na Kozminskiju studenti već neko vrijeme mogu upisati preddiplomski studij naziva AI i poslovanje, Njavro konstatira kako se kurikulumi u priličnoj mjeri podudaraju sa ZŠEM-ovim programom poslovne matematike te dolazi do zaključka kako ne bi bilo teško implementirati neke dodatne segmente i preimenovati ovaj studij.
- Kod poslovne matematike ima puno programiranja u raznim jezicima, puno smo objavljivali na temu umjetne inteligencije i smatram da imamo dobru ekipu koja se razumije u temu - rekao je Njavro.
Što to znači za buduće studente?
Dekan objašnjava kako je ideja da studenti nakon završenog fakulteta prime združenu europsku diplomu što znači da će tijekom studiranja moći boraviti u bilo kojem od partnerskih sveučilišta bez rizika da im se neki od predmeta ne priznaju po povratku na matični fakultet.
U savezu se nalazi njemačko sveučilište Heilbronn, grada poznatog po središtu Schwarz grupe (u kojoj su primjerice Lidl i Kaufland) čiji je vlasnik uložio u stvaranje najvećeg AI Huba na europskom tlu. Još jedna prednost saveza EUonAIR su brojni partneri od kojih se posebno ističe švicarski Institut za AI na čelu kojeg se nalazi Jürgen Schmidhuber, jedan od najpoznatijih istraživača na temu umjetne inteligencije.
- Moć umjetne inteligencije iskoristit će se da bi se redefinirao cijeli proces studiranja, od prijemnog, učenja, ispita do pisanja završnog rada - objašnjava dekan.
Temelj na kojem će projekt počivati je virtualni kampus koji bi trebao poboljšati i unaprijediti cjelokupno studentsko iskustvo. Na taj bi način pristup kampusu bio omogućen i studentima s ograničenim mogućnostima studiranja, primjerice migrantima s ratom zahvaćenih područja.
- Ideja je da svaki profesor ima svog avatara te da studenti mogu od doma studirati uz doživljaj kao pravi. Predmete student polaže s vlastitim avatarom iz Zagreba, Varšave ili Heilbronna - kaže Njavro.
S razvojem avatara i virtualizacijom pomagat će pridruženi partneri, uglavnom start-upovi iz raznih država. Dekan objašnjava kako će se staviti veći fokus na tehnološke predmete, no ostat će dosljedni onome po čemu su poznati - ekonomiji i poslovnoj administraciji.
Važnost ovog projekta prepoznala je i hrvatska Vlada koja im pruža skromnu potporu, otkriva dekan te dodaje kako primjerice u Francuskoj država daje fakultetima jednako onoliko koliko im odobri Europska komisija. Službeni početak projekta planiran je za početak 2025. godine, a prve plodove možemo očekivati nakon četiri godine.