NOVO RJEŠENJE ZA FRANAK Most ide u raspravu o ukidanju valutne klauzule: 'Treba mijenjati odnos banaka i HNB-a prema klijentima'

Iako se činilo da je pitanje Udruge Franak i dužnika u CHF-ima stvar prošlosti, sve upućuje da će to i dalje biti važna tema političkih rasprava. Gostujući u emisiji Otvoreno HRT-a, Nikola Grmoja iz Mosta je kazao da je rješenje Borisa Lalovca dobro osmišljen propagandni projekt, te da će nova vlast ponuditi “puno bolje rješenje”.

Nije želio iznositi detalje, ali je podsjetio da je član Mosta Ivan Lovrinović bio savjetnik Udruge Franak, a ona je svojedobno tražila konverziju kredita u kune, a ne u eure, čime bi se potpuno riješili tečajnog rizika.

Urušavanje sustava

Prema neslužbenim informacijama, Most planira otvoriti pitanje valutne klauzule za koju smatra da muči sve dužnike, a ne samo one koji su uzeli kredite u CHF-ima. Upravo je ukidanje valutne klauzule ideja na čijoj je nezakonitosti, a potom ukidanju inzistirao Lovrinović, najprije kao profesor na Ekonomskom fakultetu, potom kao savjetnik Udruge Franak, a ubuduće kao saborski zastupnik.

Ocjena ustavnosti valutne klauzule zatražena je prije četiri godine, ali u tom slučaju Ustavni sud je zaključio “da je ponekad bolja ona odluka koja nije donesena”. U intervjuo Večernjem listu predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec je nedavno kazala da je dobro što će “prof. Lovrinović sada moći riješiti problem valutne klauzule tamo gdje se on i treba rješavati, u Saboru i Vladi, i time prihvatiti odgovornost za posljedice te mjere”.

Posljedice te mjere ekonomistima su uglavnom poznate: ukidanje valutne klauzule s kredita ne bi bilo moguće bez micanja klauzule sa štednje u devizama.

No, teško je vjerovati da bi građani pristale štediti samo u kunama, već bi je prije povukli iz banaka, što bi ugrozilo njihovu stabilnost. Jednako je nezgodno kada bi većina štednje ostala u devizama, a banke odobravale kredite u kunama. Svaka promjena tečaja za njih bi značila gubitak, a to za posljedicu opet ima urušavanje sustava. No, Lovrinović ima svoje viđenje te priče i nema sumnje da će sa saborske govornice pokušati uvjeriti kolege i javnost da je treba provesti.

Podršku mu je ovih dana dala i Udruga Franak, među ostalim, zbog toga što smatra “da je potrebno promijeniti odnos banaka i HNB-a prema korisnicima financijskih usluga”. Na tome im se zahvalio i poručio da će biti njihov glas u Saboru.

Udruga sad i za euro

A što pak sada želi Udruga Franak? Prema riječima jednog od aktivista, njihov je cilj profesionalizirati se, borbu proširiti na sve dužnike, neovisno o tome u kojoj su valuti uzeli kredit.

- Želimo reći svoje mišljenje o svim zakonima koji se budu donosili, a tiču se dužnika, kažu u Udruzi. Da bi to mogli zatražit će imenovanje svog predstavnika u saborske odbore za proračun i financije, te zakonodavstvo. No, prvi korak, kažu, bit će im sastanak s premijerom i potpredsjednikom Vlade Božom Petrovim. Ono što je sigurno, Most će otvarati različite teme jer, kako Grmoja često ističe, dobro je razgovarati. Te neminovno znači da će puno energije biti potrošeno uzaludno.