UOČI SUSRETA NA BOHINJU

Novu Ljubljansku banku želi preuzeti velika američka banka Goldman Sachs

Postoji mogućnost da spor oko štednje pogura neka treća strana, pa čak i američka banka
 foto arhiva eph -nov-

ZAGREB - Od sutrašnjeg susreta premijerke Jadranke Kosor sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u Bohinju stvorena su velika očekivanja, ali bit će to veliki uspjeh ako donese ikakav pomak u rješavanju problema Ljubljanske banke. Slovenska strana od premijerke Kosor očekuje da se revanšira za posljednji susret u Kranjskoj gori, kada je Pahor donio radosnu vijest da će deblokirati dva poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima.

No, hrvatska premijerka teško da išta može ponuditi osim dobre volje. Sada kada je Hrvatska otvorila sva poglavlja u pregovorima s EU, pa više nema prostora za tu vrstu ucjena, premijeri dviju država, nesumnjivo, učinit će sve što je u njihovoj moći kako bi zadržali dobre odnose izgrađene proteklih mjeseci. No, Ljubljanska banka, slučaj star gotovo 20 godina, sigurno će iziskivati još mnogo susreta prije nego što sve strane pristanu i budu zadovoljne.

130.000 štediša bez novca

Iako je rješenje komplicirano, problem je vrlo jednostavan. Nastao je 1993. godine, kada je nakon raspada bivše države slovenski parlament odlučio spasiti Ljubljansku banku tako da je njezinu aktivu posebnim zakonom prebacio na Novu Ljubljansku banku. Problem štediša izvan Slovenije i problematične kredite ostavio je staroj Ljubljanskoj banci.

Oko 130 tisuća hrvatskih štediša ostalo je bez svog novca, a riječ je o iznosu od 420 milijuna eura (bez kamata). Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura preostali je dug LB-a. Istodobno, ta slovenska banka od hrvatskih poduzeća potražuje 157 milijuna eura (ako se u obzir uzmu kamate, računa se da ukupni iznos doseže 400 milijuna eura).

Multilateralno rješenje

U proteklih sedam godina suštinski se gotovo ništa nije promijenilo. HNB ustrajava na stavu da NLB-u neće dati dozvolu za rad dok se ne riješi problem stare devizne štednje.

Rješenje tog problema Slovenci su nastojali ugraditi u pregovore s Europskom Unijom, ali im to nije pošlo za rukom jer je stav Bruxellesa uvijek bio da je riječ o bilateralnom pitanju i da EU ne može i neće vršiti pritisak ni na jednu od zainteresiranih strana. No, Slovenija i dalje ustrajava da rješenje bude multilateralno.

Postoji mogućnost da cijeli slučaj pogura neka treća strana. Kao što je to prije nekoliko godina pokušavao riješiti belgijski KBC, dioničar NLB-a, sada bi to mogao biti neki novi dioničar. Pozivajući se na neslužbene izvore slovenske vlade, Reuters navodi da je za preuzimanje NLB-a zainteresiran Goldman Sachs, jedna od najvećih američkih banaka. Uz Goldman Sachs, slovenska vlada bi odobrila preuzimanje i belgijskoj bankarskoj i osiguravateljskoj grupaciji KBC koja sada drži 30,6 posto vlasničkog udjela u NLB-u.

Prošli test izdržljivosti

Nakon što su prošli europski test izdržljivosti, slovenski premijer Borut Pahor izjavio je da vlada još razmatra hoće li dokapitalizaciju NLB-a izvršiti vlastitim sredstvima ili prodajom udjela u banci. Slovenska država, naime, u toj banci još uvijek drži udjel od 48 posto. Ako je konačno primorana na privatizaciju, moguće je da će Slovenci postati praktičniji i po pitanju rješavanja problema s Hrvatskom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:01