O NABAVI BORBENIH AVIONA ODLUČIVAT ĆE SLJEDEĆA VLADA Nije poznat financijski okvir, a povjerenstvo još nije ni razmatralo gdje obučavati pilote

Prošlo je točno godinu dana od 10. siječnja 2019. godine kada je Udi Aman, generalni direktor izraelskog ministarstva obrane, u Zagrebu službeno objavio da Izrael nije u mogućnosti Hrvatskoj prodati borbene avione F-16 Barak. Godinu dana kasnije Hrvatska je, prema svemu sudeći, još dalje od nabave nove generacije borbenih aviona nego što je bila prije godinu dana.

- Nemam informaciju zbog čega odabranim državama još uvijek nisu upućeni zahtjevi za konačnim ponudama - rekao nam je jučer Igor Dragovan, predsjednik saborskog Odbora za obranu i član Međuresornog Vladina povjerenstva za nabavu borbenog aviona. Isto nam je izjavio Anđelko Stričak, još jedan član Povjerenstva.

Polovica godine

On se nada da će “na sljedećoj sjednici Povjerenstva biti riječi o tome kada će zahtjev biti upućen”. Iako glasnogovornik Vlade i dalje tvrdi da će odluka o odabiru aviona biti poznata do sredine godine, Dragovan je prije nekoliko dana prvi javno izjavio kako ova Vlada neće donijeti odluku o novom avionu. Naime, za to nema vremena. Kada bi Povjerenstvo danas uputilo zahtjev za konačnim ponudama, ponuditeljima treba od pet do šest mjeseci za sastavljanje ponude.

Potom slijedi nekoliko mjeseci za analizu ponuda. A to je već vrijeme kad bi Hrvatska trebala biti u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore, a Plenkovićeva Vlada će biti tehnička, koja u toj fazi jednostavno ne bi smjela donositi takve krucijalne odluke kao što je kupnja borbenih aviona. To znači da se cijeli proces odlučivanja i ugovaranja prebacuje na sljedeću Vladu, u 2021. godinu, što Ratno zrakoplovstvo stavlja u izuzetno lošu poziciju.

Ono na raspolaganju ima samo osam borbenih aviona, od čega ih je četiri, pet ispravnih. Osim toga, MiG-ovima resursi počinju istjecati 2023. godine, kada počinje njihovo spuštanje na zemlju. Stoga se najavljivalo da je krajnji rok za dolazak novih aviona kraj 2023. godine, što se sada čini nemogućim. Osim toga, vrlo je upitno tko je od ponuditelja u mogućnosti isporučiti avione, barem nekoliko od ukupno njih 12, u razdoblju kraćem od dvije godine.

S obzirom na takvu situaciju upitno je do kada će postojećim avionima Hrvatska moći nadzirati vlastiti i NATO-ov zračni prostor ili će morati obavijestiti NATO savez da to više nije u mogućnosti. Sve bi dodatno mogli zakomplicirati stavovi izabranog predsjednika Zorana Milanovića, izrečeni u predizbornoj kampanji, koji kaže da se on zalaže za direktan dogovor sa SAD-om oko kupnje aviona bez natječaja.

Manevarski prostor

Tome se u srijedu javno suprotstavio predstojnik Ureda premijera i supredsjedatelj Povjerenstva Zvonimir Frka Petešić, rekavši da je on protiv direktnog dogovora sa SAD-om jer se “time državi umanjuje manevarski prostor u pregovorima”. Zadrže li se takva oprečna stajališta i nakon stupanja Milanovića na dužnost, to će dovesti do sukoba s premijerom, ali i do daljnjeg otezanja postupka nabave. Međuresorno Povjerenstvo na temelju iskazanog interesa definiralo je šest država kojima treba uputiti zahtjeve za konačnu ponudu. Ponude bi trebale uključivati dva nova tipa aviona i četiri rabljena.

O tome su supredsjedatelji Povjerenstva Zvonimir Frka Petešić i viceadmiral Robert Hranj prije mjesec dana obavijestili Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je odobrilo njihov izbor. No, zahtjevi nisu poslani, a Frka Petešić je u srijedu izjavio da “odluke Povjerenstva o nabavi borbenih aviona nema jer se nije htjelo kompromitirati predsjedničku kampanju i biti remetilački faktor”. I ponovo je najavio kako će zahtjevi biti uskoro upućeni, ali da je to tehnički proces lišen visoke politike.

Povjerenstvo je odlukom Vlade osnovano još u srpnju prošle godine, uz obećanja da će novi proces nabave s obzirom na već jedan odrađen natječaj ići mnogo brže. No, nakon šest mjeseci odabranim državama nisu upućeni ni zahtjevi za ponudama niti je zapravo poznato tko bi ih trebao poslati. Glasnogovornik Vlade službeno tvrdi da zahtjeve šalje MORH, a u MORH-u neslužbeno tvrde kako oni s time nemaju veze i da je to zadatak Povjerenstva i Vlade. U Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru već dulje vrijeme vlada nezadovoljstvo ovakvim sporim radom Povjerenstva i nedonošenjem odluka. Naime, tehničke studije su odavno završene, stručni dio posla je obavljen i sada je na politici da odradi svoj posao.

Novac i ponude

Dodatna nelogičnost hrvatskog natječaja leži i u činjenici da Vlada nije odredila financijski okvir za ovaj posao. Hrvatska je tako jedina zemlja koja je u procesu nabave borbenih aviona, a koja nije unaprijed objavila koliko novca namjerava izdvojiti za taj posao. Naši sugovornici tvrde da će Vlada “saznati” koliko ima novca za ovaj posao tek kad stignu ponude.Koliko je Vlada ozbiljna u realizaciji ovog posla govori i podatak da je član Povjerenstva i dalje general Mato Mikić, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva nedavno umirovljen zbog 'afere Zemunik'.

Osim za nabavu aviona, Povjerenstvo je zaduženo i za pronalaženje rješenja za obuku pilota za te avione. Naime, MORH je još prošle godine izdvojio sredstva i selektirao pilote za obuku, ali nakon propasti posla s Izraelom to nije realizirano. Zato je Povjerenstvo dobilo zadatak da riješi i to pitanje. No nema informacija da je Povjerenstvo po tom pitanju išta napravilo.