O pripremi hrane računa uglavnom vode žene, a više od pola Hrvata ne provjerava rokove trajanja

Gotovo 95 posto građana Hrvatske čita deklaracije na prehrambenim proizvodima, rok trajanja proizvoda pri kupnji uvijek provjerava 53 posto naših sugrađana, a u 81 posto slučajeva za pripremu hrane u kućanstvima zadužene su žene.

To su samo neki od rezultata prvog nacionalnog istraživanja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupnju, pripremu i čuvanje hrane, koji su predstavljeni u Osijeku u sklopu kampanje "EU bira sigurnu hranu", koja se provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) te uz podršku ministarstava poljoprivrede i zdravstva.

- Informacije koje smo prikupili, daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali o postupanju s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje dosad nisu obraćali pažnju - rekla je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

Istraživanje je pokazalo da bi hrvatski građani trebali posvećivati više pažnje pripremi i čuvanju hrane.

Uputa o korištenju pakirane hrane uvijek se drži samo 46 posto građana, čak 30 posto ih ostavlja hranu izvan hladnjaka dulje od preporučena dva sata, a 59 posto ih je svjesno nužnosti korištenja odvojenog pribora za pripremu sirove i termički obrađene hrane.

Zamrznutu hranu na kraju kupnje, što je preporuka, kupuje samo 55 posto ispitanika, a velika većina ih za kupnju zamrznute i hrane iz hladnjaka ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice.

Ostatke pripremljene hrane kod kuće baca 12 posto ispitanika (najviše u Zagrebu - 25 posto), i to najviše osobe između 40 i 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (šest posto).