OAZA U ZEMLJI EGZODUSA Kako je moguće da se na malom dalmatinskom otoku u samo četiri godine doselila čak petina stanovništva?

Čak 419 od ukupno 556 gradova i općina u Hrvatskoj zabilježilo je u protekle četiri godine smanjenje stanovništva, i to samo zahvaljujući odseljavanju, a u njih 23 broj stanovnika u periodu od početka 2013. - godine kad je Hrvatska ušla u EU - do kraja 2016. smanjio se za 10 i više posto!

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio broj doseljenih i odseljenih osoba na razini općina i gradova, mjesto koje se suočilo s najvećim smanjenjem broja stanovnika je Gračac, najveća općina u državi, koja je izgubila svakog 6. stanovnika: preciznije njih 16,9 posto. U inozemstvo su se u te četiri godine iz Gračaca odselile čak 674 osobe, a njih 434 odlučile su se odseliti iz Gračaca u neki drugi grad ili općinu u Hrvatskoj. U istom periodu Gračac je kao mjesto za život odabralo samo 317 osoba, od kojih 103 iz inozemstva. Drugim riječima, u promatrane četiri godine Gračac je napustilo 1108 osoba, a u njega se doselilo samo 317 osoba, što znači da se ta općina u Zadarskoj županiji, koja je, prema popisu stanovništva, imala 4690 stanovnika, smanjila za njih 791 ili čak 16,9 posto - i to samo na temelju pokazatelja o isljevanju.

Porazan broj

U ovu statistiku, naime, nisu uključeni podaci o broju umrlih i rođenih. U Gračacu se, od 2013. do 2016., rodilo 116 djece, a umrlo 257 osoba, tako da se prirodnim putem stanovništvo Gračaca dodatno smanjilo za 131 osobu. Pribroje li se ove brojke podacima o iseljavanju, jasno je da je Gračac u samo četiri godine izgubio petinu svog stanovništva.

Uz to, na razini Hrvatske - a onda, posljedično, i na lokalnoj razini - podaci Državnog zavoda za statistiku, upozoravaju stručnjaci, podcjenjuju broj iseljenih jer DZS podatke dobiva od MUP-a i bilježi samo one iseljenike koji su uredno odjavili svoje prebivalište u Hrvatskoj. Mnogi iseljenici to godinama - mnogi nikad - ne učine. Znakovit je podatak da je, prema podacima DZS-a, lani Hrvatsku ukupno napustilo 36.436 ljudi, a da je istovremeno njemački statistički zavod objavio da se samo u Njemačku te godine doselilo oko 50.000 osoba s hrvatskom putovnicom.

Stvarni podaci o iseljavanju - kako iz Gračaca, tako i iz drugih gradova i općina - vjerojatno su još porazniji.

Među većim gradovima (onima s više od 10.000 stanovnika) najveći broj stanovnika u promatranom razdoblju zbog iseljavanja izgubio je Knin, čiji se broj stanovnika smanjio za 10,3 posto. Taj grad, koji je, prema popisu stanovništva, imao 15.407 stanovnika, od početka 2013. do kraja 2016. napustilo je 2688 stanovnika, od kojih 1160 u inozemstvo, a doselilo se 1100 osoba. Ukupno smanjenje, dakle, iznosi negativnih 1588, odnosno 10,3 posto ukupnog stanovništva. Sličan udio stanovništva (9,1 posto) u istom je periodu među gradovima izgubila i Županja.

Stara Gradiška je izgubila 15,3 posto stanovništva, Dvor 13,6 posto, Hrvatska Kostajnica 11,8 posto...

Na drugom polu ljestvice, među općinama i gradovima koji su ove četiri godine zabilježili porast stanovništva, prednjači Šolta, čije se stanovništvo - zahvaljujući isključivo doseljavanju i iseljavanju - povećalo čak za petinu, odnosno za 20,4 posto. Podaci pokazuju da se u tu općinu, koja je imala 1700 stanovnika tijekom popisa stanovništva, u četiri godine doselilo čak 550 ljudi, od kojih 92 iz inozemstva. Sa Šolte se pak odselilo 203 ljudi, što znači da se populacija, na temelju razlike između doseljenih i odseljenih, povećala za 347 osoba, odnosno 20,4 posto ukupnog stanovništva.

Otočne općine

Na drugom i trećem mjestu po povećanju broja stanovnika također se nalaze otočne općine Sali i Vir, kojima se stanovništvo povećalo za 14, odnosno 13 posto.

Pad u Rijeci

Među najvećim hrvatskim gradovima, Grad Zagreb jedini je koji je povećao svoje stanovništvo (za 1,5 posto), prije svega zahvaljujući doseljavanju domaćeg stanovništva: što se tiče inozemstva, više se stanovnika Zagreba preselilo u inozemstvo, nego što ih se iz inozemstva doselilo u hrvatski glavni grad.

Neočekivano je pak da je od preostala tri velika grada (s više od 100.000 stanovnika) najveći pad stanovništva zabilježila Rijeka, a najmanji - Osijek. Prema podacima, broj stanovnika Rijeke smanjio se za 2,2 posto, stanovništvo Splita za 1,7 posto, a stanovništvo Osijeka za 1,2 posto.