28 GODINA OD PADA VUKOVARA

OBLJETNICA U GRADU KOJI JOŠ UVIJEK NIJE NAŠAO IZLAZ IZ KRIZE Vukovar danas: Grad zarobljen prošlošću i ljudi koji mijenjaju njegovu sumornu sliku

 
Ivana Komšić, Jelena Zera i Darija Matković Živković, Željko Sudarić
 Vlado Kos / CROPIX

Predratni Vukovar imao je 44.639 stanovnika, od kojih je 28.806 bilo zaposleno, a BDP je iznosio 9300 USD. Tadašnja SR Hrvatska imala je BDP 8155 USD. Prema popisu stanovništva iz 2011., u Vukovaru živi 27.683 osoba, što je manje od broja zaposlenih ‘91., a danas je stvarni broj stanovnika barem 20 % manji.

BDP je, pak, i više nego dvostruko niži od predratnog, a na razini Hrvatske porastao je za više od 35 posto. Osim što je donio nesreću i smrt u brojne vukovarske domove, rat je opustošio i gospodarstvo ovog nekada jakog industrijskog središta o čemu najbolje svjedoči iznos ratne štete od čak 9,5 milijardi kuna izravne štete, pri čemu je čak 4,6 milijardi u gospodarstvu. Istina, država je u obnovu grada uložila oko 3,5 milijarde kuna, od čega 1,7 milijardi u stambeni fond, ali gospodarstvo se nikada nije oporavilo. Gospodarsko stanje u Vukovaru bilo je i prva točka konflikta HDZ-ova gradonačelnika Ivana Penave s Vladom RH koju vodi njegova stranka.

- Nakon 25 godina nečinjenja, država treba odlučiti hoće li Vukovar živjeti ili umrijeti – poručio je u listopadu 2016. revoltirani Penava, nakon čega su se u Banskim dvorima organizirali na brzinu i sjednicu Vlade u Vukovaru uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu ovoga grada, donijeli i neke poklone, puno toga obećali, ali ono najvažnije do danas nije realizirano. Vukovar još nije postao grad s posebnim zakonom za poticanje investicija što je tražio Penava. Doduše, u međuvremenu je dogovoreno da će se problemi pokušati riješiti izmjenama Zakona o obnovi i razvoju Vukovara, no ni tu pomaka nema. Problem je u tome što Europska komisija još nije dala zeleno svjetlo za aranžman takve vrste, a koji bi jedan grad u Hrvatskoj, time i u EU, favorizirao u odnosu na sve druge.

No, u Hrvatskoj i EU niti jedan drugi grad u novijoj povijesti nije doživio to što je Vukovar, pa se svi nadaju da će iz Bruxellesa doći zeleno svjetlo za poseban status Vukovara.

- Naše ingerencije odnose se na mala i srednja poduzeća i tu smo puno učinili. Istraživanje portala gradonačelnik.hr kažu da je Vukovar drugi u državi po izdvajanjima u gospodarstvo i treći po izdvajanjima po glavi stanovnika. No, svima je jasno da bez sinergije s državom od oporavka gospodarstva neće biti ništa – rekao je Penava, koji se nada da bi pozitivnim rješenjem bio aktualiziran i dolazak velikih igrača kao što su bili drvoprerađivači talijanska Florian Grupa i Hrvat iz Švedske Darko Pervan, koji su, valjda privremeno, odustali od velikih investicija koje bi Vukovaru donijele otvaranje 300-500 novih radnih mjesta.

Za to vrijeme u gradu se otvaraju nova mala i srednja poduzeća, obrti... Nešto se događa.

1) Jelena Zera i Darija Matković Živković: Modni brand la donna

Vukovar, 131119.
Sugovornici za prilog JL-a o Vukovaru.
Na fotografiji: Jelena Zera i Daria Matkovic Zivkovic vlasnice brenda La Donna.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Jelena Zera i Darija Matković Živković

Iza modnog branda La Donna stoje prijateljice, kreativke i umjetnice Jelena Zera i Darija Matković Živković, koje također imaju svoju turobnu obiteljsku ratnu prošlost, ali koje su odlučile ne ostati zarobljene u njoj. One izrađuju unikatne majice i torbe s kojih vas pozdravljaju neke nepoznate vukovarske žene onako kako ih je zamislila Darija.

Ona je frizerka, ali i slikarica, dizajnerica... Već 20 godina kreira ženske frizure, ali istovremeno i slika ženske likove s različitim karakterima. Gotovo uvijek u veselim i šarenim bojama. Jelena se, pak, godinama bavi poslovnim savjetovanjem, ali i turizmom, interpretiranjem vučedolske kulture, pisanjem... Njihove torbe i majice na kojima su otiskane Darijine slike danas se prodaju na internetu, ali i u trgovinama u Hrvatskoj, čak i Japanu.

- Okrenule smo se pozitivi, stvaranju novih proizvoda i novog ozračja. Želimo da Vukovar bude grad budućnosti. Ovo je naš doprinos. Ima tu naravno i ratne simbolike. Žene koje Darija slika su žene koje su u ratu patile, a danas mogu biti jake osobe, majke, poduzetnice... Odlučile smo u veselom tonu veličati snage žene iz Vukovara – objasnila je Jelena korijene njihove priče, a Darija ističe kako kod slikanja “uzme kist i to jednostavno izađe iz nje”.

Razvijaju i nove proizvode, sklapaju nove ugovore, kreću u izradu zidnih satova, kišobrana, magneta, upaljača... Bit će tu i motiva Dunava, Vukovara, Vodotornja, vučedolske kulture... Svega lijepog što Vukovar jest!

2) Ivana i Ivan Komšić: jedina vukovarska craft pivovara Walkow

Vukovar, 131119.
Sugovornici za prilog JL-a o Vukovaru.
Na fotografiji: Iva Komsic suvlasnica craft pivovare Walkow.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Ivana Komšić

Putem malog poduzetništva krenuli su i supružnici Ivana i Ivan Komšić. On je rođeni Vukovarac, otac mu je bio hrvatski branitelj i logoraš, a ona je rođena Zagrepčanka. No, prije 11 godina Savu su zamijenili Dunavom. Jedini problem bio joj je posao, a onda su se ona i Ivan sami za to pobrinuli. Tako je iz kućnog pivarstva kao višegodišnjeg hobija nastala danas jedina vukovarska craft pivovara Walkow čije se blond ale pivo na tržištu pojavilo u veljači ove godine.

- Dugo smo o tome razmišljali, vagali, ali ušli smo u rizik i danas smo zadovoljni. Puno naših prijatelja je otišlo, a mi smo odlučili ostati i boriti se. Trenutno smo na 1200 litara mjesečno, što nam je pola kapaciteta, ali to su nam i trenutačne potrebe. Tržište nas je odlično prihvatilo, u Vukovaru se naše pivo prodaje na nekoliko mjesta, kao i u Osijeku, u pregovorima smo za Zagreb, a cilj nam je doći i u Split. Do Nove godine planiramo izbaciti na tržište još jednu svijetlu varijantu. Nemamo velike planove, ostat ćemo mala obiteljska priča – istaknula je Iva. Upečatljivo ime pivu došlo je nakon što je suprug puno istraživao vukovarsku povijest i naišao na podatak da je Walkow bio starohrvatski naziv za vukovarsku utvrdu iz vremena zajednice s Ugarskom.

3) Veleučilište Lavoslav Ružička: 1000 studenata iz cijele Hrvatske

Vukovar, 131119.
Sugovornici za prilog JL-a o Vukovaru.
Na fotografiji: Zeljko Sudaric dekan Veleucilista Lavoslav Ruzicka.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Željko Sudarić

Svoj obol jačanju ekonomske slike Vukovara daje i Veleučilište Lavoslav Ružička, koje će sljedeće godine obilježiti 15. obljetnicu rada. Njihova tri studijska programa – fizioterapija, trgovina i upravno pravo pohađa čak 1000 studenata koji dolaze iz cijele Hrvatske. Interes je sve veći, pa su prema riječima dekana Željka Sudarića, za ovu akademsku godinu za studij fizioterapije gdje primaju 110 studenata imali više od 650 prijava.

- Jako smo zadovoljni. Prepoznato je to i od drugih, pa smo postali mentor Visokoj školi Ivanić Grad za njihov studij fizioterapije i jako smo ponosni što mi iz Vukovara možemo pomoći drugima – istaknuo je Sudarić.

- Naši fizioterapeuti rade u nogometnim prvoligašima Osijeku, Dinamu, Slaven Belupu i Istra 1961, ŽOK Osijek, ŽOK Vukovar...Naše su diplome cijenjene u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Švedskoj...

U planu je i pokretanje tri različita smjera iz područja informatike te studija hortikulture i primaljstva, kao i novi sadržaji među kojima i zdravstveni simulacijski centar u koji žele privući sportske klubove iz Hrvatske i šire.

Grad u brojevima: Blagi porast doseljavanja, u prvi razred upisano 25 učenika više

Broj stanovnika

1991. - 46.735

2001. - 31.670

2011. - 27.683

2019. (procjena) - 22.000

Migracije stanovništva

Od 2001. do 2015. razlika između broja doseljenih i iseljenih je - 4.341 osoba, uz napomenu da statistika migracija nije pouzdana. Prema podacima o broju djece u školama i vrtićima zaustavljen je trend velikog iseljavanja, a bilježi se i blagi porast doseljavanja pa je ove godine prvi put zabilježen porast broja upisanih prvašića (25 učenika više), a i u vrtić je upisano 50 djece više nego prethodne godine.

Nacionalna struktura

1991. - Hrvati - 21.065, Srbi - 14.425

2001. - Hrvati - 18.199, Srbi - 10.412

2011. - Hrvati - 15.881, Srbi - 9.654

Dobna struktura stanovništva

Djeca i mladi (0-19 godina) - 5.110

Srednja i zrela dob (20-59 godina) - 14.883

Stariji od 60 godina - 7.740

Obrazovna i profesionalna struktura stanovništva

Bez škole i nezavršena osnovna škola - 1.874

Osnovna škola - 5.181

Srednja škola - 13.307

Visoko obrazovanje - 3.443

Nepoznato 6

Broj zaposlenih

2014. - 9.101

2019. - 10.137

Zaposleni u privatnom sektoru (bez obrtnika)

2014. - 4101

2019. - 5142

Prosječna neto plaća u privatnom sektoru

2014. - 3766 kn

2019. - 4373 kn

Uplate države u gradski proračun u posljednjih 5 godina

356 milijuna kuna

Ulaganja Grada kroz mjere poticanja poduzetništva u posljednjih 5 godina

38,5 milijuna kuna

Novac iz projekata EU

461 milijun kuna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:24