Obnova Banije nakon Domovinskog rata: ‘Ostavljali su se stari temelji, a pojedinci se okoristili‘

Treba znati da ako su kuće u obnovi bile građene na starim temeljima, onda se radilo o sanaciji objekta, a on zasigurno nije mogao bez oštećenja preživjeti ovako jak potres. Zadatak tada nije bio da se zgrade ojačaju, nego da se saniraju posljedice ratnih stradavanja - kaže Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je 1998. radio u Ministarstvu obnove i razvitka u kojem je bio načelnik odjela te vodio poslijeratnu obnovu zgrada.

- Zbog pojedinačnih slučajeva ne treba cijeli proces obnove, u kojem je napravljeno više od 150 tisuća objekata, gledati kao nešto negativno - govori te dodaje da sada treba svaki slučaj zasebno analizirati.

- Sad treba utvrditi što je bilo loše rađeno te sankcionirati krivce. Za svaku kuću postoji dokumentacija te za svaku kuću koja je sada stradala treba pojedinačno ustanoviti razlog štete - ističe Uhlir.

Procedura

Da treba utvrditi odgovornost pojedinaca, smatra i Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

- Zakon o obnovi je bio dobro zamišljen, ali očito je u realizaciji došlo do cijelog niza problema, a sad nadležne službe moraju utvrditi što je bilo posrijedi. Je li to loš projekt, jesu li pogriješili izvođači... - kaže Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, te dodaje:

- Napravljeno je bilo puno pogrešaka, ali bez obzira na to, poznato je da je Hrvatska na trusnom tlu i od potresa u Skoplju i Banja Luci moralo se prilikom gradnje u obzir uzimati i seizmički element.

Inženjer građevine Želimir Čivčija, koji je 90-ih radio na obnovi te je bio zaposlen i kao direktor u tvrtki Prostor-Forum Fining iz Zagreba koja je radila nadzor nad obnovom jedne od kuća koje su stradale, a bile su obnavljane, kaže da nije bio nadzorni inženjer u slučaju konkretne kuće. No, objasnio je ukratko kako je procedura tada funkcionirala.

- Svaki projekt za obnovu objekta kontrolirali su veliki stručnjaci iz područnog nadzora i on je morao biti usklađen sa Zakonom o obnovi. Neki od tih stručnjaka danas su državni tajnici. Nadam se samo da će netko postaviti pitanje kako se moglo dogoditi da se poslije skupe obnove, kad još ni skele nisu skinute, uruše dva tornja zagrebačke katedrale. I to na znatno slabijem potresu nego što je bio u Prekopi. Ili to nije važno? Tada bih ja vjerovao da se to pitanje postavlja iz principa i to bih pozdravio - komentirao je Čivčija.

Kvaliteta radova

Sudski vještak Žarko Željko kaže da se osobno u sudskim postupcima, koje su neki vlasnici kuća obnovljenih nakon rata pokrenuli protiv države, uvjerio da je u tom procesu obnove iz 90-ih nije bilo sve kako treba.

- Kad se prilikom obnove kuće ostave stari temelji, to sigurno nije dobro rješenje. Ali, to nije jedini uzrok štete. Znam slučaj čovjeka kojemu nisu stručno pričvrstili krov koji je sad u potresu skliznuo - rekao je vještak Željko te dodao kako se u tim sudskim postupcima osvjedočio da se u obnovi okoristila jedna organizirana skupina od izvođača, lokalnog nadzora, područnog nadzora i revidenata do političara. - Te kuće nisu bile napravljena kako spada, i to se sad vidi - zaključuje vještak Željko.

Državni tajnik Uhlir ističe da isprva nije postojala kontrola projekata, ali je uvedena nešto kasnije, odnosno 1997. godine. U Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje kažu da je obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća na području Sisačko-moslavačke županije provedena od 1997. do 1999. godine te da je bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove.

- Stručne službe/tvrtke/institucije koje su također bile nadležne i koje su sudjelovale u stvaranju programa i modela obnove bili su i Građevinski fakultet, HIMK - Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, IGH - Institut građevinarstva Hrvatske te brojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke - objašnjavaju te dodaju da je "tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. I sam korisnik, ukoliko je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova".

Eventualne primjedbe

"Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. Također, s vlasnikom-korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe", stoji u njihovu odgovoru.

U Hrvatskoj je obnovljeno 158.000 ratom oštećenih kuća i stanova, a vrijednost ukupne obnove iznosila je 17,6 milijardi kuna.