KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

OBRAĆANJE PREDSJEDNICE POVODOM PRESUDE ŠESTORKI 'Nažalost, Haški sud je očito upao u zamku i pokušao je donositi umjetnu ravnotežu krivnje'

Kolinda Grabar Kitarović
 Davor Pongračić / Hanza Media

Hrvatska nije bila agresor u Bosni i Hercegovini već je najviše učinila da ta zemlja opstane kao cjelovita država, rekla je u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, naglasivši kako Haški sud nije ispunio svoju temeljnu svrhu - osigurao pravdu - i umjesto toga pretvorio se u političkog arbitra.

"Kao predsjednica Republike Hrvatske želim jasno i nedvosmisleno poručiti da se jučer u Haagu nije izricala presuda Republici Hrvatskoj niti hrvatskom narodu u BiH. Hrvatska nije bila agresor već je najviše učinila za opstanak cjelovite BiH kao države", rekla je predsjednica u posebnoj izjavi za javnost na Pantovčaku nakon što se u srijedu vratila u Hrvatsku skrativši posjet Islandu zbog događanja u haškoj sudnici. Dodala je da su osim Hrvatske Sjedinjene Države učinile najviše da BiH opstane kao suverena država.

Žalbeno vijeće Haškog suda je u srijedu, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.

"Hrvatski narod prvi se odupro velikosrpskoj agresiji, braneći svoju opstojnost i opstojnost Bosne i Hercegovine kao njegove države. Hrvatsku i BiH napala je Miloševićeva Srbija i JNA i to su notorne činjenice. Hrvatska nije napala nikoga", naglasila je predsjednica.

"Hrvatska je imala presudnu ulogu u slamanju velikosrpske agresije, te je oslobodila velike dijelove BiH. Spriječila je ponavljanje srebreničkog genocida u Bihaću i to na poziv u pomoć Alije Izetbegovića, na temelju Washingtonskog sporazuma i Splitske deklaracije. Hrvatska vojska uz potporu HVO-a i Armije BiH suočila je Slobodana Miloševića s neminovnim potpunim vojnim porazom te ga prisilila da sjedne za pregovarački stol i time okončala rat u BiH", istaknula je predsjendica, naglasivši da je to sve činjeno "u partnerskim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama".

Haški sud postao politički arbitar

Kazala je također da je Hrvatska od samo početka podupirala osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju jer je smatrala da će on osigurati pravdu za žrtve svih počinjenih ratnih zločina, ali to se nije dogodilo, već se Haški sud postavio kao politički arbitar umjesto da bude pravosudno tijelo.

"Sve ratne strahote koje su pogodile Hrvatsku i BiH imale su isto ishodište u zločinačkom režimu Slobodana Miloševića. Haaški sud nije ispunio svoju temeljnu svrhu, jer ta povijesna činjenica nije prepoznata ili je svjesno zanemarena", istaknula je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako nalogodavci, "nažalost nisu procesuirani i kažnjeni", a zločini nisu povezani ni sa svojim ideolozima niti vrhom tadašnje tzv. Jugoslavenske narodne armije koja se stavila u službu ostvarenja projekta Velike Srbije.

"Hrvatska je od samo početka podržala osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, imajući u vidu njegovu očekivanu ulogu u osiguravanju pravde za žrtve svih počinjenih ratnih zločina na području država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Haaški sud osnovan je sa svrhom primjene postojećeg međunarodnog humanitarnog i kaznenog prava, no on nije bio ovlašten stvarati nove doktrine. Nažalost, ocjenjujući njegovu praksu na samom kraju postojanja, nameće se zaključak kako je Haaški sud propustio ostvariti svoju ulogu donošenja pravde za žrtve zločina. Očito je upao u zamku pogrešnog tumačenja svoje zadaće te se postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pri tome pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje", pojasnila je Grabar-Kitarović.

Žalbeno vijeće Haškog suda u srijedu je potvrdilo prvostupanjsku presudu protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata, nakon čega je u sudnici general Slobodan Praljak popio otrov i preminuo kasnije u bolnici.

"Želim izraziti sućut obitelji generala Slobodana Praljka, čovjeka koji je radije dao život nego živio kao osuđenik za djela za koja je čvrsto vjerovao da ih nije počinio", rekla je. "Njegov čin duboko je pogodio u srce hrvatski narod, a Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju ostavio uteg vječite dvojbe o ostvarenju njegove zadaće.

Žalbeno vijeće izreklo je pravomoćnu presudu za zločine nad muslimanima u BiH tijekom 1993. i 1994. godine. Potvrdivši šestorici dosuđene kazne iz prvostupanjske presude i tim predmetom, jednim od najsloženijih, sud je završio 24-godišnje postojanje.

Sud je potvrdio da je bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

"Ovakvim završetkom mandata Haškog suda, na svima je nama odgovornost iznaći snagu za pomirbu među svim narodima na ovim prostorima", istaknula je.

Predsjednica osudila izjave i postupke bivših hrvatskih dužnosnika

Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da je isto Žalbeno vijeće koje je donijelo jučerašnju presudu kazalo 2016., u odgovoru na hrvatski zahtjev da bude prijatelj suda, objavila da tri hrvatska dužnosnika (Tuđman, Šušak i Bobetko) nisu bila optužena, da raspravno vijeće nije donijelo zaključke o njihovom sudjelovanju u udruženom zločinačkom poduhvatu i da ih nije proglasilo krivim za bilo koji zločin.

"Međutim, kada je riječ o ovako bitnim državnim pitanjima, trebamo biti oprezni u izjavama, jer danas vidimo koliko su nas koštali neodgovorni postupci i izjave nekih bivših hrvatskih dužnosnika", rekla je predsjednica, ali ih nije imenovala.

"Mi Hrvati moramo imati snage priznati da su neki naši sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i oni za njih trebaju odgovarati. Nepravedno je što na isti način nisu kažnjeni bošnjački i srpski zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini", kazala je.

"Hrvati, ne bojte se"

Izrazila je poštovanje žrtvama zločina počinjenih na svim stranama, "a posebno sućut obiteljima ubijenih i nestalih. Svi oni zaslužuju pravdu, neki su je dobili u Haagu, a neki ne. Sa zločinima se valja suočiti, u ime budućnosti, pa i s vlastitima. Hrvatska je to učinila i čini, a to traži i od drugih".

"No, bez obzira na to, svi u Bosni i Hercegovini, a posebno Hrvati i Bošnjaci u Federaciji moraju se izdići iznad toga za dobro obaju naroda", rekla je i pozvala bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja". Najavila je da će kao hrvatska predsjednica učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i da će u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH.

Pozvala je Hrvatice i Hrvate u Bosni i Hercegovini da ostanu mirni i dostojanstveni, i poručila: "Ne bojte se, uz vas smo. Sada nam je više nego ikada potrebno zajedništvo. Hrvatski narod uvijek se znao nositi s teškim izazovima, a sigurna sam kako će i s ovim".

"I naposljetku, želim da rat i svu nesreću koju je na ovim prostorima prouzročila velikosrpska agresija ostavimo polako iza sebe, odajući počast svim žrtvama, osuđujući sve zločine, ali gledajući prije svega i iznad svega u budućnost", rekla je predsjendica. dodajući da će se Hrvatska boriti svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu. "O tome ću sljedećeg tjedna govoriti u sjedištu Ujedinjenih naroda kao osnivaču Suda", najavila je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:44