Očajni otočani donijeli kosti zaklanih ovaca upozoravajući na veprove

RIJEKA – Adamićeva ulica u Rijeci, u kojoj je smješteno središte Primorsko-goranske županije, danas je bila poprište bizarnog performansa sa životinjskim kostima kojeg je upriličila nekolicina ovčara s Krka i Cresa.

Naime, predstavnici otočkih ovčara prosvjedovali su zbog nereagiranja te institucije na rastući problem alohtone divljači, odnosno veprova, koji već godinama haraju otocima i napadaju njihova stada.

U županiji su se uplašili da će ovčari stići sa svojim živim ovcama, pa je angažirana policija koja je sa svake strane osiguravala Adamićevu ulicu, spremna na blokiranje prometa. Međutim, strah je bio neopravdan. Donijeli su samo kosti ovaca koje su, kako navode, ubili veprovi kojih je, zahvaljujući povoljnim prirodnim uvjetima, iz godine u godinu sve više i više.

Kostima kralježnice i glavom „mahao“ je Pjerino Jurjakov, ovčar iz Beleja na otoku Cresu, koji tvrdi da mu je od kraja kolovoza 2009. godine do danas, uslijed napada veprova, nastradalo najmanje 50 ovaca.

Zora Kosić, predstavnica krčkih ovčara, procjenjuje da je na Krku i Cresu, od kada se tamo pojavila alohtona divljač, do sada nastradalo nekoliko tisuća ovaca. S obzirom da na ta dva otoka zajedno obitava oko 30 tisuća ovaca, radi se o brojkama koje poprimaju razmjere katastrofe.

- Županijske čelnike smatramo odgovornima za nastalo katastrofalno stanje, zato jer se radi o županijskim lovištima, pa je njihova dužnost bila i jest briga o njima. I nakon toliko godina situacija je ista, a na dijelovima naših otoka i puno gora nego kada je Županija počela „rješavati“ problem. Župan je na našem prosvjedu prije pet godina obećao da će alohtonu divljač ukloniti za dvije godine. Prošlo je tih pet godina, divljači ima sve više, štete su sve veće – poručila je Zora Kosić.

Problem alohtone divljači na kvarnerskim otocima pojavio se još osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su lovci, kako bi „oplemenili“ ponudu otočkih lovišta, dopremili veprove i jelene lopatare. Divljač se, međutim, vrlo lako prilagodila otočkim uvjetima, počela se množiti te ubrzo napustila lovišta, a u potrazi za hranom, veprovi su počeli napadati ovce koje stoljećima na otocima slobodno pasu bez zaštitnih ograda.

Radi se o takozvanoj „ekstenzivnoj ispaši“, što je koncept koji pred čoporima „slobodnih“ veprova nije imao nikakve šanse. Krhki otočki eko sustav ozbiljno je narušen, a iako su lovcima ponuđene nagrade za odstrjel alohtone divljači, „tjeralice“ nisu upalile jer veprovi, u ovakvim uvjetima, imaju po dva okota sa po pet-šest mladunčadi godišnje. Radi se o širenju populacije koji je postalo nemoguće zaustaviti, a točne brojke koliko veprova hara otocima i dan-danas su nepoznanica.

Prosvjede ovčara, od kojih je najradikalniji bio blokiranje Krčkog mosta, danas je već teško nabrojati, a rješenje se na obzoru još uvijek niti ne nazire.

Nakon „performansa s kostima“, ovčare je primio dožupan Vidoje Vujić te su porazgovarali o problemima, no Zora Kosić i kolege nisu zadovoljni ishodom sastanka i tvrde da i dalje sve ostaje na ovčarima koji sve teže pronalaze nove „metode borbe".