Kada je najavio porezne izmjene, ministar financija Marko Primorac učestalo je ponavljao da je cilj "povećanje plaća svima", a doprinos tome svakako bi trebalo dati i povećanje neoporezivih primitaka. U javnoj raspravi sutra bi se trebao naći veći broj pravilnika Zakona o porezu na dohodak, a među njima je i onaj kojim se definiraju iznosi 47 neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka.
Nakon javne rasprave, kaže Primorac, taj će pravilnik biti u primjeni od 1. prosinca, a svi oni kojima se isplaćuju neoprezivi primici - zaposleni, studenti i učenici - mogu računati na osjetno povećanje iznosa, u mnogim slučajevima znatno iznad 20 posto.
Tako je, primjerice, u slučaju studentskih stipendija do sada bio neoporeziv iznos od 539,90 eura mjesečno, a sada se penje na 840 eura. Na naknade sportašima ubuduće se neće plaćati porez do iznosa od 560 eura, a dosad je to bilo 232,27 eura.
Novčane nagrade za radne rezultate (dodatna plaća), pak, porast će s 995,42 na 1120 eura, a paušalna naknada za trošak prehrane sa 796 na 1200 eura. Kada je riječ o prigodnim nagradama radnicima, za navršenih deset godina staža, primjerice, neoporezivi se iznos povećava sa 199,09 eura na 280 eura, a za navršenih 30 godina staža s 464,53 na 504 eura.
Dnevnice za službeno putovanje u zemlji, penju se s 26,55 eura na 30 eura. Potpore zbog invalidnosti radnika istodobno rastu s 331,81 na 560 eura.
Laki dogovor
U okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage poslodavci su posljednjih godina sve češće posezali za isplatama raznih vrsta neoporezivih primitaka, mimo samih plaća. To se ponajprije odnosilo na nagrade za rezultate rada, prigodne nagrade (božićnice, godišnji odmori) te paušalne naknade troškova prehrane i smještaja radnika.
Tako je lani bilo oko 12 milijardi kuna neoporezivih isplata, što je pridonijelo i malo većem rastu ukupnih primanja zaposlenih nego što to pokazuju podaci o prosječnim plaćama. Zato poslodavci uvijek govore o rastu ukupnih primanja, koje je znatno povoljnije u odnosu na stopu inflacije.
Budući da se proračun dobro puni, a slijedi "superizborna godina" gotovo nitko nije iznenađen Vladinom darežljivošću. Za razliku od prijašnjih pregovora, Vlada i sindikati ovaj su se put lako dogovorili.
Cijene hrane
Već u studenom osnovica plaće zaposlenima u javnom i državnom sektoru bit će uvećana za pet posto, povećat će se i božićnica, s 232 na 300 eura, a osigurana je i uskrsnica od 100 eura. Donošenje uredbi prema novom Zakonu o plaćama imat će učinak "kao da je osnovica plaće porasla od 12 do 14 posto".
Ako Zakon o plaćama i uredbe o koeficijentima ne bi bili na snazi s 1. ožujka 2024., ponovno se otvaraju pregovori o povećanju osnovice. Kada se sve to zbroji, računa se da bi plaće javnim i državnim službenicima mogle porasti oko 20 posto. K tome, Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom i ona raste 20 posto, sa 700 na 840 eura bruto.
U siječnju se mogu očekivati i veće plaće zbog poreznog rasterećenja, zbog ukidanja prireza računa se da će mnogi zaposleni dobiti povišicu od 20 do 30 eura. Velik broj gradova nema namjeru kompenzirati gubitak prihoda novim porezima, pa i oni najavljuju rast plaća. Tako je splitski gradonačelnik Ivica Puljak obećao povećanje prosječnih plaća za 30-ak eura. Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, izjavio je da će svakom građaninu s bruto plaćom od 1500 eura godišnje u prosjeku na računu ostati 265 eura više.
Među onima koji žele podići plaće je i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić, koji je također najavio mjesečnu povišicu od 30 eura. Zagreb će u većoj mjeri nadoknaditi gubitak prihoda kroz više stope poreza na dohodak, ali gradonačelnik Tomislav Tomašević obećava da "nitko neće imati manju plaću zbog ove promjene, a neki će imati i nešto veću". Građani koji su do sada, primjerice, imali neto plaću oko 1300 eura, što je prosječna plaća u Gradu Zagrebu, s dodatnom olakšicom za jedno dijete, rekao je, "bit će u dobitku za oko 20 eura".
Iako povećanje plaća svakoga raduje, osobito u vrijeme snažnog rasta cijena, ekonomisti neminovno upozoravaju i na moguće negativne posljedice brojnih i izdašnih povišica. S jedne strane, ubrzani rast plaća mogao bi otežati spuštanje inflacije dok izgledno usporavanje ekonomije, pa i moguća recesija u idućim godinama neizbježno nose i otežano punjenje proračuna. Stoga bi se na dnevnom redu mogla opet naći pomalo zaboravljena priča o velikom proračunskom deficitu.
Ministar Primorac, međutim, ne vidi razloga za takve bojazni i naglašava da je glavni cilj Vladine politike "zaštititi životni standard građana u uvjetima povišene inflacije, osobito onih s najmanjim primanjima". Pritom podsjeća kako su kod nas značajno rasle cijene hrane, a one su u potrošačkoj košarici više zastupljene nego kod drugih zemalja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....