Od 11 obećanja, sedam ih stoji zbog sukoba u Vladi

Teče 86. dan mandata Vlade HDZ-a i Mosta, a od najavljivanih reformi vidimo tek mrvice. A čak i kad neki od ministara, poput Orepića, najavi pokretanje neke od obećanih reformi, dočeka ga blokada. Ne od oporbe, nego iz redova vladajuće koalicije.

Većina zakonskih prijedloga koja su otišla iz Vlade tek su manje izmjene ili usklađivanja s EU direktivama, premda su se i HDZ i Most hvalili da imaju spremne programe na kojima su radili sa stručnjacima. O tome koliko se ova Vlada ne drži obećanja, pa čak niti onog što je potpisala, najbolje govori Sporazum o suradnji Domoljubne koalicije i Mosta. U njemu su se 22. siječnja Tomislav Karamarko i njegovih sedam partnera te Božo Petrov obvezali da će u roku od 60 dana predstaviti program reformi. Kasne gotovo mjesec dana. Vijeće za suradnju trebalo je imati ključnu ulogu, ali se raspalo već nakon prvog sastanka. Vlada već sad debelo kasni u izvršavanju obećanja danih prije i nakon izbora, dio najavljenih reformi zapeo je upravo zbog sukoba između partnera u Vladi, a u nekima od njih je sukob takav da bi mogao dovesti i do pucanja vladajuće većine.

1000 EURA ZA SVAKO NOVOROĐENO DIJETE I PORODILJNE NAKNADE

Prije točno šest i pol mjeseci Tomislav Karamarko dao je konkretno obećanje - za svako novorođeno dijete Vlada će dati 1000 eura. A onda je Petrov rekao da se radi o populističkoj mjeri, da je u proračunu osigurano samo 100 milijuna kuna, što je dovoljno tek za trećinu djece koja se godišnje rađa. Zato Karamarko i najavljuje da isplate kreću od 1. rujna kad ionako nema dovoljno novca, a klimav mu je i argument da treba vremena za izmjenu zakona - treba promijeniti samo jedan članak zakona. No, možda to bude i veća izmjena jer su se prije dva dana dosjetili da tisuću eura ipak neće dobiti oni koji su bolje situirani.

HDZ je u svojem programu 5+ obećao i delimitiranje porodiljnih naknada za drugih šest mjeseci, ali za to nije osiguran novac, niti to više spominju.

BLOKIRANI

Obećao je HDZ da će mu prvi zadatak biti rješenje za više od 320 tisuća blokiranih građana. No, dok dug i broj blokiranih građana i dalje raste, u 86 dana nisu ni napisali, niti predložili izmjene Ovršnog zakona koje su najavljivali. Na njihova su ih obećanja neki dan podsjetili iz udruge, pa je ministar pravosuđa Ante Šprlje brže-bolje najavio da uskoro idu izmjene Ovršnog zakona.

ZDRAVSTVO

Najave o velikoj reformi u zdravstvu svele su se na udar na građane. Obećali su punu zdravstvenu sigurnost, a onda je HDZ-ov ministar Nakić poručio da će bolju uslugu dobiti oni koji imaju novca, a zatim najavio i povećanje police državnog dopunskog, što u kampanji nisu spominjali, kao ni naplaćivanje Hitne. Ubuduće bi, naime, svaki građanin za kojeg se procjeni da je bez razloga došao na Hitnu morati platiti 150 kuna. Treba li ili ne treba hitnu pomoć procjenjivati će medicinske umjesto liječnika.

REFORMA JAVNE UPRAVE

Prije izbora i HDZ i Most govorili su o smanjenju broja ministarstava, no uredno su podijelili fotelje prema postojećem ustroju te smanjenje više ne spominju niti u reformi javne uprave. To je inače jedna od rijetkih reformi na kojoj su počeli raditi. Tek je osnovana radna skupina koja bi, među ostalim, trebala predložiti rješenja za - jedinstveni zakon o plaćama za sve zaposlene u javnom sektoru, sustav nagrađivanja i kažnjavanja, smanjenje broja agencija i ureda državne uprave. Najava Mostove ministrice i ukidanju plaćene pauze, demtirana je nakon dva dana iz Vlade. Smanjenje plaća zastupnika na 9999 kuna Karamarko više ne spominje, kao što je i Most zaboravio da je obećavao smanjenje broja zastupnika na 100. Ali su zato ukinuli Mesićev ured i smanjili dotacije strankama za oko 8 milijuna kuna.

REFORMA TERITORIJALNE SAMOUPRAVE

U tom je području Most imao najveće ambicije - obećali su svojim biračima ukidanje županija i smanjenje broja općina. Za općine zasad nisu izašli s nikakvim planom, a predsjednik HDZ-a je prije koji dan bio je jasan: mogu se digitalizirati i racionalizirati, ali broj županija se neće smanjivati.

BORBA PROTIV KRIMINALA I KORUPCIJE

- HDZ se u svojim predizbornim obećanjima, ali i programu obvezao da će povećati izdvajanja za DORH i USKOK jer će “inzistirati na snažnijoj borbi protiv svih oblika kriminala i korupcije”, a Most je htio te resore za sebe kao jamac da neće niti zaštićenih od zakona. Umjesto ojačavanja, DORH-u je proračun smanjen za 17 milijuna kuna, USKOK je dobio tek nešto malo više 1,1 milijun, a sada se želi ukinuti i porezni USKOK, čemu se Most protivi.

OBRAZOVANJE i ZNANOST

- Kvalitetno obrazovanje dostupno svima - bila su obećanje HDZ-a i Mosta, da bi već na prvom zavoju sletjeli s ceste. U proračunu su prvotno predložili rezanje subvencija srednjoškolskog prijevoza za čak 94 milijuna kuna. Tek nakon što se javnost digla na noge, subvencije su vraćene na prijašnju razinu, ali je ministar Šustar od nove školske godine najavio drugačije kriterije za njihovo dobivanje.

I HDZ i Most zaklinjali se u povećanje ulaganja za znanost - Most je čak najavljivao da im je cilj dostići EU prosjek od 5,25 posto BDP. Da bi kada su došli na vlast donijeli proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja manji za 158 milijuna kuna! Oko kurikularne reforme još se uvijek nisu dogovorili hoće li ići i od kada.

GOSPODARSTVO, ZAPOŠLJAVANJE

- Šef HDZ-a još je prije godinu dana najavio da imaju spreman katalog projekata za 50 investicija koje će pokrenuti gospodarstvo. Jedina konkretna investicija za koju smo čuli je pruga Dugo Selo - Križevci, a koja je ionako rezultat rada protekle Vlade. Aktualnoj ju je na pladnju isporučila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave koja je odbila žalbe ponuditelja na odabir izvođača radova.

Oko financiranja autocesta još se nisu smislili rješenje pa su podignuli novi kredit od 400 milijuna eura za financiranje kredita HAC-a.

Umjesto obećanja o novim radnim mjestima preko jačih mjera za zapošljavanje HDZ i Most su financiranje aktivnih mjere zapošljavanja srezali na pola - s oko pola milijarde na 268 milijuna kuna.

POREZI

- Velike su promjene najavili u poreznom sustavu, a sve u cilju poticanja zapošljavanja i više novca za građane s nižim primanjima. Međutim, za realizaciju im neće biti dosta ni 100 dana niti ova godina jer u 2016., prema najavama ministra financija Zdravka Marića, napravit će tek sveobuhvatnu analizu cijelog poreznog sustava. U međuvremenu se ipak saznalo da se planiraju porezne izmjene kojima bi se povećao neoporeziv dio plaće ovisno o broju djece. To će značiti da bi građani s plaćama većima od prosječne izgubili dio poreznih olakšica koje imaju na djecu.

SURADNJA S PARTNERIMA IZVAN VLADE

- Nerijetko je HDZ kad je bio u oporbi prozivao tadašnjeg premijera Milanovića da ignorira socijalne partnere te da će oni to promijeniti. Nakon prvog sastanka premijera sa sindikatima pregovori su prebačeni na potpredsjednika Petrova koji potpuno ignorira sporazum koji javnim službama jamči plaće veće za 1,6 milijardi kuna, pa bismo u konačnici sve mogli platiti i dvostruko skuplje.

HDZ je u svojem programu obećao i aktivnu suradnju s predstavnicima nacionalnih manjina. Međutim, dogodilo se upravo suprotno - odnosi sa srpskom i židovskom manjinom nikad nisu bili lošiji, a bolje ne stoje ni s civilnim udrugama kojima su srezali financiranje.

FONDOVI EU

- Velik dio proračuna oslanja se na povlačenje novca iz EU fondova. Koliko je to realno, vidjet će se krajem godine, a zasad je ministar Tolušić krenuo dosta ažurno kako bi postigao zacrtane ciljeve Vlade - najavio je smanjenje procedure za povlačenje novca, što bi trebalo broj dana u obradi zahtjeva u prvoj fazi smanjiti sa 180 na 90, a kasnije i na 60.

No, u međuvremenu su ukinuli neke natječaje za poduzetnike pa za nove trebaju čekati svibanj dok se ne otvore novi. Tolušić procjenjuje da bi se do kraja godine iz EU fondova moglo privući od 900 milijuna do milijardu eura.