Od 2020. godine DORH-u je dano 712 suglasnosti za zapošljavanje

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, otkad je uz upravu preuzeo i resor pravosuđa, prisiljen je krpati rupe u sustavu, no to je kao da se bavi zagrebačkom vodovodnom mrežom.

Malenica glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek (koja donosi plan) daje suglasnosti za zapošljavanja tužitelja i državnih službenika i namještenika. Svjestan je masovnog odlaska službenika, pa je od 2019. godine do danas čak četiri puta mijenjao uredbu o plaćama i koeficijentima ciljano podižući koeficijente službenicima koji su nužni pravosuđu.

U odgovoru na upite o tome zašto DORH i dalje ostaje bez kadra (Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu lani je radilo s 39 posto tužitelja), Ministarstvo pravosuđa kaže da se priprema novi zakon koji će definirati plaće svih službenika i namještenika te novi zakon o plaćama sudaca i državnih odvjetnika.

"Ministarstvo je od 2020. do 2023. godine dalo suglasnosti za popunjavanje 244 dužnosnička mjesta u Državnom odvjetništvu. Za 2023. godinu dano je 78 suglasnosti, a 17 se odnosi na OKDO u Zagrebu", naveli su podatak koji su nam dali i u DORH-u. Problem je, međutim, što ne znaju kakav će biti odaziv jer im se zadnjih godina javlja bitno manje kandidata od traženog broja.

Jedva do računovođe

Posao je složen, uvjeti za stvaranje državnoodvjetničke karijere iznimno zahtjevni, a plaće male (općinski tužitelj zaradi bez dodataka 1600 eura neto). U Ministarstvu kažu da je počela izrada novog zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u kojem će se, među ostalim, "adresirati pitanja prvostupanjskih dužnosnika, uključujući i općinske državne odvjetnike te zamjenike". Kako se tek počelo raditi na ovome zakonu, nisu nam dali više pojedinosti.

Kažu da rade i na plaćama službenika, koje su toliko niske da je OKDO u Zagrebu raspisivao šest natječaja dok nije pronašao osobu za rad u računovodstvu.

"Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama dio je šire reforme javne uprave, a cilj je cjelovito urediti sustav plaća kroz redefiniranje postojećeg sustava. Ministarstvo je svjesno problema niskih plaća dijela službenika i namještenika, posebno za radna mjesta srednje stručne spreme.

Ta je činjenica posebno adresirana prilikom pripreme prijedloga novoga sustava, a jedan od ciljeva novog sustava plaća bit će osiguranje mogućnosti povećanja plaća službenika i namještenika s nižim primanjima", odgovorili su u Ministarstvu i dodali da kontinuirano i u suradnji s DORH-om odobravaju zapošljavanja službenika. U zadnje dvije godine Državnom odvjetništvu dano je 468 suglasnosti za zapošljavanje.

"Paralelno s time, od 2019. do danas Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi četiri je puta mijenjana s ciljem povećanja koeficijenata u pravosudnim tijelima", navode dalje i podsjećaju da Vlada kontinuirano povećava osnovicu (porasla je za 30 posto) i druga materijalna prava službenika i namještenika.

Ocjena rada

U odnosu na upit o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, koja također odvraća mlade pravnike od karijere tužitelja, navode da su lani izmijenjena tri zakona: Zakon o pravosudnoj akademiji, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakon o državnom sudbenom vijeću. "Za razliku od prijašnjeg sustava u kojem se vrednovao isključivo uspjeh u Državnoj školi, u novom sustavu imenovanja kao mjerodavni kriterij vrednuje se ocjena rada u državnoodvjetničkim predmetima", odgovaraju u Ministarstvu pravosuđa i uprave.