Od 854 grada Zagreb je treći najugroženiji od toplinskih udara! Švicarci tvrde: ‘Znate li što se sprema vašoj metropoli?‘

Parižani su suočeni s najvećim rizikom od umiranja zbog vrućine, a slijede ih građani Amsterdama i Zagreba, pokazalo je istraživanje "Višak smrtnosti pripisan vrućini i hladnoći: studija procjene utjecaja na zdravlje u 854 grada u Europi" u časopisu Lancet Planet Health. Studija je analizirala smrtne slučajeve diljem Europe uzrokovane "neoptimalnim temperaturnim uvjetima" od siječnja 2000. do prosinca 2019. godine.

"Istočnoeuropske zemlje poput Bugarske, Hrvatske i Rumunjske pokazale su se ranjivijima na utjecaj vrućine i hladnoće od zapadnoeuropskih zemalja", navodi međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom dr. Pierre Masselota s Londonske škola za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM). Osjetljivost na ekstremne temperature povećava se s godinama pa se tako više od 60 posto viška smrtnosti povezanih s toplinskim valovima odnosi na osobe starije od 85 godina.

Najranjivije skupine

- Znamo da zbog visokih tempratura pate najranjivije skupine građana, a to su mala djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici. Što su više temperature i viša relativna vlažnost, tim skupinama je teže i povećava se vjerojatnost smrtnog ishoda. To su pokazivala i ranija istraživanja, a ovdje je zabrinjavajuće da će s jačanjem ekstremnih klimatskih uvjeta u gradovima rasti vjerojatnost od smrtnog ishoda.

Možemo očekivati da će u budućnosti toplinski valovi biti sve češći, a bit će posebno opasni kada traju dugo i ako temperature noću budu visoke pa se građani neće uspjeti odmoriti od vrućine - rekla je dr. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Naša sugovornica voditeljica je projekta CroClimGoGreen koji se bavi urbanim toplinskim otocima u gradskim sredinama u Hrvatskoj. Urbani toplinski otok fenomen je koji karakterizira bitno viša temperatura zraka u gradu nego u lokalnom ruralnom području. - Urbani toplinski otok se veže uz povišene temperature u središtu grada, odnosno na onim dijelovima grada koji su najgušće izgrađeni. Znamo da umjetni materijali imaju drukčija fizikalna i toplinska svojstva nego prirodni.

Oni upijaju Sunčevo zračenje, zadržavaju ga i onda ga u obliku topline ponovno emitiraju, recimo, tijekom noći. Tako dodatno zagrijavaju grad. Svaka umjetna površina, bilo da se radi o zgradi ili parkiralištu, zapravo je novi izvor topline u gradu - pojasnila je dr. Herceg Bulić.

Naša sugovornica ističe kako se gradovi zagrijavaju iz dva razloga: jedan je urbanizacija, odnosno širenje gradske strukture, a drugi je globalno zatopljenje, odnosno klimatske varijacije.

- U sklopu projekta CroClimGoGreen, koji je pri kraju, puno smo istraživali grad Zagreb. Naša su istraživanja pokazala da je u slučaju Zagreba komponenta zagrijavanja koja potječe od klimatskih varijacija bitno veća od urbanizacije. Nažalost, Hrvatska se nalazi na području Mediterana gdje u budućnosti možemo očekivati izraziti porast temeprature i svih negativnih posljedica – naglasila je dr. Herceg Bulić.

I neke ranije studije ukazuju na promjenu klime u Zagrebu. Primjerice, naraste li globalna temperatura na Zemlji za dva Celzijeva stupnja do 2050. godine, klimatske prilike u Zagrebu bit će slične onima koje sada vladaju u teksaškom gradu Dallasu koji danas odlikuje vlažna suptropska klima s blagim zimama i vrućim ljetima, pokazala je studija znanstvenika sa Švicarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) u Zurichu objavljena u časopisu Plos One 2019. godine. U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3 Celzijeva stupnja, dok bi ljeti temperatura bila viša i za 7,3 Celzijeva stupnja nego sada.

Toplinski otoci

Suočeni s fenomenom urbanog toplinskog otoka, mnogi gradovi u Europi u urbanističke planove uključuju primjenu zelene infrastrukture te upotrebu materijala koji u većoj mjeri reflektiraju Sunčevo zračenje. Sve je izraženiji i trend vraćanja vegetacije u gradove čime se ublažava gradska klima, a život građana obogaćuje dodatnim sadržajima.

- Zelene površine ublažavaju toplinsko opterećenje u gradu. Biljke stvaraju sjenu i time hlade podlogu, a vegetacija apsorbira ugljični dioksid. Također, tijekom vrućina građani na zelenim površinama mogu potražiti osvježenje. No, one smanjuju i rizik od urbanih poplava koje mogu nanijeti velike štete i odnijeti ljudske živote. U budućnosti se takve intenzivne poplave mogu očekivati češće nego sad - zaključila je Ivana Herceg Bulić.