CJELODNEVNA ŠKOLA

Od ponedjeljka u školama kreće eksperimentalna reforma, donosimo odgovore na 12 ključnih pitanja!

Među ključnim promjenama jest dulji boravak djece u školi, uvođenje potpomognutog učenja i većeg broja izvanškolskih aktivnosti...

”Zbog povećane satnice pojedinih predmeta i uvođenja ”instrukcija u školi” učenici će steći bolje znanje”, procjenjuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja

 Tomislav Kristo/Cropix

Eksperimentalna reforma nazvana Cjelodnevna škola od idućeg ponedjeljka, 4. rujna, počinje u 64 osnovne škole i traje četiri godine. Početna nespretnost u prezentaciji projekta, nedovoljna informiranost zbornica i roditelja, potom i otpori, doveli su do nejasne slike cijelog projekta. Ipak, Ministarstvo je koncem svibnja odbralo eksperimentalne škole - većinom u manjim sredinama, u Zagrebu je, uključena samo jedna - te osiguralo oko 18 milijuna eura za opremanje eksperimentalnih škola, od kojih će svaka dobiti između 150.000 i oko 550.000 eura, ovisno o veličini škole i broju učenika. U Ministarstvu ističu da cjelodnevna škola "ima cilj smanjiti vrijeme sjedenja u školskim klupama i pružiti brojne mogućnosti drugačije organizacije gdje su učenici aktivni i provode vrijeme izvan učionica".

Među ključnim promjenama jest dulji boravak djece u školi, uvođenje potpomognutog učenja ("instrukcije u školi") i većeg broja izvanškolskih aktivnosti, pojačana satnica hrvatskoga jezika i matematike te uvođenje novih predmeta - prirodoslovlje (umjesto prirode i društva), društvo i zajednica, praktične vještine, informacijske i digitalne kompetencije te izborni predmet svijet i ja, namijenjen učenicima koji ne odaberu nastavu vjeronauka. I dalje je niz otvorenih pitanja, a donosimo odgovore na dio njih.

Hoće li nastava u školama uključenim u projekt počinjati kasnije, primjerice od 9 sati?

Hoće ako tako odluče škole u suradnji s roditeljima. Tu treba voditi računa o obvezama učenika nakon završetka svih školskih aktivnosti, kao i o mogućnostima organiziranja prijevoza za učenike putnike.

Do koliko sati će djeca obvezno biti u školi?

Mlađi učenici u prosjeku će u obveznom dijelu boraviti do 14.05 sati, a stariji učenici do 14.40 sati. Obvezno školsko vrijeme ovisi o načinu organizacije koju određuje škola. Unutar njega nastava je dio aktivnosti, a drugo se vrijeme odnosi na strukturirane odmore, prehranu učenika, ponavljanje gradiva uz pomoć učitelja i stručnih suradnika.

Hoće li učenicima u školi biti osiguran kutak za odmor?

Ideja je da se prostor škole uredi tako da bude u odmaku od tradicionalnog prema prostoru u kojem učenici imaju i prostor za druženje i ugodan boravak.

Na koliko obroka dnevno mogu računati u školi?

Učenicima će biti osigurana tri besplatna obroka.

Koje izdatke roditelji mogu očekivati ako dijete pohađa eksperimentalni program?

Za roditelje nema izdataka. Za one škole koje su imale produljeni boravak, koji se dijelom plaćao, financijske naknade se ukidaju. Besplatni su i nastavni materijali (udžbenici, listići, mape, atlasi…) i prehrana. U Ministarstvu su najavili kako se roditeljima ukidaju troškovi koje su do sada imali za plaćanje izvanškolskih aktivnosti.

Hoće li učenici imati mogućnost u školi pohađati i glazbenu školu ili školu stranih jezika?

Hoće, u sklopu izvanškolskih aktivnosti, ako škola uspije osigurati suradnju.

Obaveze i prednosti:

1) Osigurano je oko 18 milijuna eura za opremanje eksperimentalnih škola, od kojih će svaka dobiti između 150.000 i oko 550.000 eura, ovisno o veličini škole i broju učenika.

2) Mlađi učenici u prosjeku će u obveznom dijelu boraviti do 14.05 sati, a stariji učenici do 14.40 sati. Obvezno školsko vrijeme ovisi o načinu organizacije koju određuje škola

3) Učenicima će biti osigurana tri besplatna obroka. Besplatni su i nastavni materijali, a roditeljima se ukidaju i troškovi koje su do sada plaćali za izvanškolskie aktivnosti

S obzirom na dulji boravak učenika u školi, je li predviđeno zapošljavanje zdravstvenih djelatnika?

Nije. U Ministarstvu smatraju kako su škole tijekom pandemije uspostavile dobru suradnju s liječnicima školske medicine, koju treba nastaviti.

Imaju li sve škole u programu ekipiranu stručnu službu - pedagoga, psihologa, defektologa, logopeda…?

Svim školama uključenim u cjelodnevnu školu, a koje su imale ili imaju potrebu za dodatnim ekipiranjem stručnih službi i dostavile su zahtjeve, odobreno je ili će biti odobreno zapošljavanje dodatnih stručnih suradnika.

Imaju li sve škole u projektu sportsku dvoranu i vanjsko igralište?

Nemaju sve i zato će se nastava tjelesne i zdravstvene kulture nastaviti izvoditi u postojećim prostorima. Oni koji se odluče za izgradnju ili adaptaciju dvorane ili igrališta moći će se tijekom rujna prijaviti na javni poziv.

Koje će predmete učenici slušati u većoj satnici?

Povećava se broj sati hrvatskoga jezika i matematike u svim razredima za jedan sat, kao i satnica za predmete prirodoslovlje te društvo i zajednica. Geografija u petom razredu dobiva jedan sat tjedno, tjelesni također ali u četvrtom razredu. U Ministarstvu tvrde kako se broj obveznih sati informatike povećava za sto posto - predmet se sada zove informacijske i digitalne kompetencije, obavezan je u svim razredima.

Mogu li kao roditelj očekivati da će moje dijete dobiti više znanja?

Roditelji mogu očekivati da će zbog povećane satnice pojedinih predmeta i uvođenja potpomognutog učenja iz svih predmeta učenici postizati bolje rezultate u znanju, procjena je Ministarstva.

Je li realno očekivati da će sve planirane promjene krenuti od prvog dana nastave?

Promjene kao što su uvođenje "instrukcija u školi", povećana satnica ključnih predmeta te uvođenje kineziologa u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture trebale bi krenuti od prvog dana nastave. Novi predmeti uvodit će se postupno, kao što će biti slučaj i s adaptacijom i opremanjem škola.

Protiv cjelodnevne nastave

Roditelji djece iz OŠ Novi Marof i OŠ Draganići idu na Ustavni sud

Građanske inicijative roditelja OŠ Novi Marof i OŠ Draganići najavile su preko odvjetnika podnošenje ustavne tužbe zbog, kako navode, protuustavne i protuzakonite odluke o odabranim školama koje će sudjelovati u eksperimentalnom programu Cjelodnevne škole. Smatraju kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja povrijedilo prava roditelja osnovaca, koji se protive ulasku u projekt. Dio roditelja OŠ Novi Marof krajem svibnja organizirao je prosvjed i peticiju, a za danas najavljuju konferenciju za novinare ispred Ustavnog suda.
Ravnatelj OŠ Novi Marof Anđelko Bošnjak kaže kako mu nije poznata osnova za tužbu.

- Školski odbor se većinom glasova izjasnio za projekt, prijavili smo se, i odabrani smo. Sve prema zakonu i pravilnicima, tvrdi Bošnjak, dodajući kako je predstavnik roditelja u ŠO bio protiv, kao i jedan predstavnik učitelja. Razlog zbog kojih su tada roditelji bili protiv jest, kaže ravnatelj, netočna informacija da će djeca imati obvezu boravka u školi do 17 sati.

- Većina roditelja sada sigurno nije protiv, no postoji grupa roditelja koji su ujedno učitelji zaposleni u drugim školama. Kao ravnatelj nemam izbora, ne mogu ići protiv odluke Ministarstva, niti su naši učitelji protiv projekta, objašnjava ravnatelj, navodeći kako su učitelji preuzeli zaduženja za početak nastave i normalno traju pripreme za početak rada.

Zanimljivo je da je upravo Novi Marof škola kojoj je namijenjen najviši iznos za provedbu projekta - 538.100 eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2024 19:33