ZARADA NA BOGATIMA

Od poreza na imovinu šest milijardi kuna

SDP: Kod nas su ljudi vlasnici stanova i kuća u kojima žive, a za to ne bi trebali plaćati. Cilj je oporezovati luskuz
 Goran Mehkek/CROPIX

ZAGREB - Koliko imaš, toliko ćeš platiti, osnovna je ideja novog oporezivanja imovine koje je u četvrtak najavila Vlada. Time žele izbjeći grešku s uvođenjem trošarina na plovila, koja su oporezivali prema veličini, pa su i kočarice i luksuzne jahte bile u istoj kategoriji. Isto tako, automobili se više neće oporezivati prema snazi, nego prema vrijednosti.

Novi porez od jeseni

Oporezivanje kreće u jesen, no detalji još nisu razrađeni, tvrde nam u krugovima bliskima Vladi. Tako još nema odgovora niti na temeljno pitanje - koliki će biti imovinski cenzus iznad kojega će se morati platiti porez na imovinu?

Još donedavno vladini dužnosnici i premijerkini ekonomski savjetnici tvrdili su kako takvog poreza, dok traje recesija, neće biti. Ministarstvo financija je čak zatražilo analizu efekata uvođenja tog poreza. Njeni rezultati nisu poznati, a jedan od premijerkinih savjetnika, Željko Lovrinčević, izjavljivao je da bi već uz stopu od jedan posto porez na imovinu srušio raspoloživi dohodak kućanstava za tri posto, što bi samo produbilo recesiju. I njegov kolega iz tima Borislav Škegro odbijao je ideju o oporezivanju imovine.

Zašto je došlo do obrata

Iznenadni obrat u stavu prema oporezivanju imovine potaknuo je sumnje da se proračun jako slabo puni i da vlada očajnički traži nove izvore prihoda.

Glavno pitanje koje muči ekonomiste jest koji je cilj uvođenja novog poreza na imovinu. Naime, SDP se za porez na imovinu zalaže više od godinu dana, no on je, u SDP-ovoj verziji, samo dio šire porezne reforme, kojoj je osnovni cilj da se rastereti rad, jer je pretjerano opterećenje rada velika prepreka stranim ulaganjima.

- Bitno je porezni teret sa rada pomaknuti prema kapitalu, jer smo u našem okruženju zemlja s najvećim opterećenjem cijene rada porezima i doprinosima, a istodobno ne oporezujemo dividendu, kamatu, kapitalne dobitke i imovinu, osim kuća za odmor, no to je beznačajno. Imamo deformiran sustav koji sav teret prebacuje na rad i u povoljnu poziciju stavlja ljude koji imaju dionice, dividende, skupe automobile, vile…, kaže SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić.

No, Grčić se pita koje će poreze i druga opterećenja HDZ smanjiti kad uvede porez na imovinu.

Odgovor je, barem kako sada pričaju u vladinim krugovima, da su ih već smanjili. Promjena stopa poreza na dohodak, unatoč činjenici da su istodobno ukinute porezne olakšice, ostavit će građanima oko milijardu kuna, izračunalo je Ministarstvo financija. Čini se da Vlada stoga smatra da nema potrebe za većim poreznim rasterećenjem rada, jer je to obavljeno.





Njavro i Mudrinić protiv

U većini zemalja porez na imovinu donosi 4 do 5 posto ukupnih poreznih prihoda. Bude li Hrvatska prepisala njihove modele, to znači da bi proračun mogao dobiti pet do šest milijardi kuna.

Grčić kaže: Ipak, nešto manje, jer su kod nas ljudi većinom vlasnici stanova i kuća u kojima žive, a te nekretnine ne bi trebalo oporezivati. Cilj je oporezivanje luksuza, a ne normalnog standarda.

Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, kaže da će uvođenjem poreza na imovinu Hrvatska uništiti preostale prednosti poreznog sustava i tako si još umanjiti konkurentnost.

- Uvođenje oporezivanja imovine koja ne donosi dohodak nužno će povećati pritisak na prodaju, smanjiti interes za ulaganje u nekretnine, a sve će to produbiti recesiju, strahuje Njavro.Ivica Mudrinić, čelnik HUP-a, tvrdi da su porezi u Hrvatskoj već sada previsoki, pa zato strani kapital ne dolazi.





Hrvatska štedi imovinu, a oporezuje rad

Pregled poreza na dohodak i imovinu pokazuje da Hrvatska nemilice oporezuje rad, a štedi imovinu, premda je visoko opterećenje rada glavna prepreka stranim ulaganjima, tvrdi SDP.

Njihova je ideja da ulagače prvo treba privući i pustiti da rade, a kad zarade, oporezovati im tu zaradu.

Imovina se u drugim zemljama oporezuje godišnje, a cenzusi su različiti.

Mnoge zemlje ne oporezuju prvu nekretninu, u kojoj ljudi žive, ili je oporezuju minimalno. No, svima je pravilo da se imovina oporezuje prema njenoj vrijednosti, a ne prema veličini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:27