ZAGREB - Mjesto je Zagreb. Vrijeme 14.30 sati. Datum 15. listopada, petak. Upravo tamo i tada najveće su šanse da vas netko ubije, statistički gledano.
Proučavajući crne brojke u posljednjih deset godina na teritoriju cijele Hrvatske, od ukupno ubijenih 116 ljudi, najviše njih, čak 18, ubijeno je u mjesecu listopadu, a najčešće vrijeme kada se ubojstva događaju je između 14 i 15 sati poslijepodne unatoč uvriježenom mišljenju da su sitni noćni sati najopasniji. U to vrijeme od 2000. naovamo ubijeno je ukupno deset ljudi. Točno 23 puta ubijalo se u petak, a slijedi ga subota (22 ubojstva) te ponedjeljak i utorak s po 21 ubojstvom.
Blagdanska depresija
- Statistika je točan broj netočnih podataka - komentira Mate Laušić, koji ima dugogodišnje iskustvo u rješavanju teških slučajeva.
Ipak, kaže da su neke zakonitosti uočljive i kod ubojstava i samoubojstava. Primjerice, u rano proljeće i kasnu jesen samoubojstva su najčešća, a slično je i s ubojstvima, koja se najmanje događaju, kaže Laušić, ljeti, što odgovara našem izračunu.
- Ipak, to nije pravilo, jer pravila nema, a razlozi su najčešće prilično banalni, barem kod ubojstava na mah. Uz, naravno, primarni motiv, to su stvari poput blagdanske depresije i depresije zbog lošeg vremena, kombinacija alkohola i duljeg boravljenja u zatvorenim prostorima, mraka, hladnoće i brojnih drugih faktora koji djelomično mogu utjecati na psihičko pucanje potencijalnog izvršitelja ubojstva na mah. Alkohol igra važnu ulogu - kaže Laušić.
Kršenje kodeksa ulice
Osim u listopadu, ubojstva se najčešće događaju u lipnju i rujnu, a kolovoz je, primjerice, mjesec u kojem su se dogodila samo četiri ubojstva. Istom metodom kojom smo petak u listopadu između 14 i 15 sati označili kao najopasniji dan, izračunali smo da je nedjelja između pet i sedam sati ujutro u mjesecu kolovozu najsigurnije vrijeme.
Poznaju se
Naime, u tom razdoblju rano ujutro dogodila su se samo dva ubojstva u deset godina, a u nedjelju njih dvanaest.
Prema općepoznatom profilu hrvatskih ubojica, osobu koja ubija u gotovo 90 posto slučajeva, izračunali su kriminalisti, žrtva poznaje, a nerijetko je s njom i u krvnom srodstvu. Riječ je češće o osobi slabijeg obrazovanja koja ubija na mah, znači bez prethodnog planiranja, a kao oružje upotrijebit će, kao u većini slučajeva, prvo što nađe. Uglavnom je to hladno oružje, poput noža ili šipke i palice. Najviše ubojstava u posljednjih deset godina dogodilo se u Zagrebu, što je logično jer je to najveći grad u Hrvatskoj.
Hrvatski policajci od 116 ubojstava nisu razriješili samo 19, i tu je uglavnom riječ o mafijaškim ubojstvima tj. o naručenim smaknućima u podzemlju. Ona su specifična jer je počinitelja, a posebno naručitelja, teško otkriti. Motivi su uglavnom slični, a tiču se droge, dugova, kršenja kodeksa ulice i slično.
Od indicije do sumnje
- Dugačak je put od indicije do opravdane sumnje, a policija u pravilu, kad nekog uhiti, mora imati dovoljno čvrste dokaze za to, da mu je, praktički, ‘zatvorska uniforma već sašivena’. Smatram da je dobra analitika i uključenost i poznavanje podzemlja s policijeske strane u takvim slučajevima ključna jer, za razliku od ubojstava na mah, ubojice u tzv. mafijaškim razračunavanjima su uglavnom profesionalci plaćeni da ubiju osobu koju ne poznaju i s njom nemaju dodirnih točaka.
Zato su ubojstva tiha, brza i efikasna i puno je teže otkriti počinitelja - tvrdi Laušić, koji kaže da 70-ih i 80-ih godina nije bilo toliko obračuna u podzemlju, a sada kriminalne skupine postaju sve jače i sa zapada se njihovi obračuni prelijevaju k nama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....