RAST ZARAŽENIH

Odgovori na ključna pitanja o koroni: Čeka li nas češki scenarij i što to jako brine epidemiologe

Izdvojili smo nekoliko najvažnijih pitanja o epidemiji u Hrvatskoj i potražili odgovore na njih
 Luka Gerlanc/Cropix

Hrvatska je jučer sa 1131 novim slučajem zaraze oborila crni rekord. Iz dana u dan uvode se nove epidemiloške mjere, a stručnjaci se pribojavaju da će brojke i dalje dramatično rasti te da bismo za desetak dana mogli biti tamo gdje je danas Češka, država s najgorim pokazateljima u Europskoj uniji.

Izdvojili smo nekoliko najvažnijih pitanja o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj i potražili odgovore na njih.

Što za Hrvatsku znači 1131 zaraženi?

Znači da smo vrlo blizu eksponencijalnog rasta, što znači dnevno udvostručavanje broja novozaraženih, ogromno povećanje broja kontakata i potpuni gubitak kontrole nad epidemijom.

Jesu li ovakav rast izazvala velika žarišta?

Hrvatska u ovom trenutku nema ni jedno veće žarište, što posebno brine epidemiologe. To znači da je virus u cirkulaciji među stanovništvom, u cijeloj zemlji, te da je bilo koje druženje i okupljanje potencijalno opasno.

Gdje se Hrvatska nalazi u odnosu na zemlje EU?

Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice zemalja EU, a kumulativni broj zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana - glavni kriterij koji prati Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i na kojem se temelje mjere u većini država EU - jučer je dosegnuo 160, što je dvostruko veća vrijednost nego prije sedam dana. Najgore stoji Češka, u kojoj je ta vrijednost veća od 700.

Zašto je jedan od pokazatelja o situaciji i udio pozitivnih među svim testiranima?

Zato što to ukazuje na stvarne razmjere epidemije. Što je taj udio veći, pretpostavlja se da je veći i stvarni broj zaraženih u populaciji. ECDC u crvenu zonu stavlja sve države u kojima je taj udio veći od četiri posto. U Hrvatskoj je taj udio jučer iznosio 20 posto.

Što kažu projekcije, kako će se situacija dalje odvijati?

Znanstvene projekcije dr. Ozrena Polašeka s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je član Znanstvenog savjeta Vlade RH, pokazuju da će se, ako ništa ne promijenimo, brojke početi strmoglavo dizati. Za dva tjedna ukupni broj aktivnih slučajeva narast će na 9000, a broj hospitaliziranih na 1000.

Očekuje li Hrvatsku scenarij iz Češke ili se možemo nadati razvoju kao u Srbiji, u kojoj je broj stabilan?

Nažalost, znanstvenici kažu da je mnogo vjerojatniji češki, odnosno crni scenarij te da Hrvatska za tom državom kaska između 5 i 10 dana. Prema podacima, Češka je 4. listopada imala 1834 zaražena u 24 sata, što bi, s obzirom na broj stanovnika, odgovaralo brojci od 700 u Hrvatskoj, kakve smo imali prije dva dana. Te su se brojke sad u Češkoj učetverostručile i sada su narasle na više od 9000 dnevno.

U Srbiji je, pak, zaraza vrhunac doživjela tijekom srpnja, kad im je broj dnevno zaraženih narastao na više od 450, da bi nakon toga pao na ispod 100. Iako im je u posljednja dva dana taj broj ponovno veći od 200, dio analitičara smatra da je vrhunac iza njih i da neće doći do novog značajnijeg rasta. Taj zaključak izvode iz pretpostavke da su države koje su imale velik broj zaraženih tijekom ljeta zaštićenije i da će izbjeći novi, jesenski val.

No, većina znanstvenika se s tim ne slaže, već predviđa da će Srbiju i druge države južnije od nas također zahvatiti novi, jaki val, i to nešto kasnije od nas. Zaraza, vjeruju, ovisi o klimi i zemljopisnom dolasku jeseni. U Češkoj je hladna jesen stigla ranije, sad zahvaća nas, a uskoro bi trebala i Srbiju.

Zašto je u Istri situacija ovako dobra?

Jednoznačnog i sasvim pouzdanog objašnjenja nema, no analitičari to objašnjavaju kombinacijom mentaliteta tamošnjih stanovnika (mnogo se manje druže po domovima, drže distancu, puno se discipliniranije drže mjera), povjerenja u lokalni Stožer, čije preporuke slušaju bez puno iznimki, te relativno visokog stupnja uspješnosti u hvatanju kontakata zaraženih.

U Dalmaciji su brojke također bitno bolje. Zašto?

Znanstvenici kažu - također zbog zemljopisnog faktora. Iako jug zemlje stoji prilično dobro u odnosu na kontinent i bilježi daleko manji broj novozaraženih, znanstvenici upozoravaju da bi za nekoliko dana, s dolaskom hladnoće, mogao sustići Zagreb.

Koliko sada iznosi R0 u RH i što to znači?

R0 je prosječan broj ljudi koji će zaraziti svaka oboljela osoba. On u zadnjih sedam dana u Hrvatskoj iznosi 1,38, a sve iznad 1 smatra se opasnim, odnosno ukazuje da epidemija nije pod kontrolom.

Je li lockdown rješenje?

Lockdown bi sigurno zaustavio epidemiju, kao što je to učinio i proljetos. Ali to je gotovo neprihvatljiva opcija, jer bi ekonomske posljedice bile nenadoknadive.

Bi li kažnjavanje bilo učinkovito?

Vjerojatno bi. Mjere kažnjavanja u drugim zemljama urodile su plodom. Činjenica je da bi se sigurno puno više ljudi pod prijetnjom novčanih kazni pridržavalo mjera.

Što rade druge europske zemlje?

Druge zemlje su definitivno bitno restriktivnije. Članice EU plan uvođenja mjera donijele su davno, i to temeljem jasnih i mjerljivih kriterija. Hrvatska nije.

Zašto Hrvatska ne uvodi nove mjere?

Nove mjere (obavezno nošenja maske u svim zatvorenim prostorima te restriktivnija pravila za kafiće) Hrvatska je uvela u ponedjeljak, a nadležni smatraju da nove ne treba uvoditi dok se ne vidi kako ćemo reagirati na ove, a za to treba proći oko dva tjedna, kažu.

U samo jednom danu u bolnici završilo 117 oboljelih od Covida

S rastom broja zaraženih u Hrvatskoj raste i broj pozitivnih u zdravstvenom sustavu, što bi moglo ozbiljno ugroziti normalno funkcioniranje bolnica. Samo u posljednja 24 sata hospitalizirano je 117 novih pacijenta pozitivnih na covid-19. Jučer je bilo i 309 zaraženih zdravstvenih djelatnika, a njih 1017 je u samoizolaciji.

Situacija nije svugdje ista jer je zasad većina bolnica bez prodora virusa, dok se u njih sedam, i to KBC-u Zagreb, KB-u Merkur, Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-u Osijek, KB-u Sveti duh, Psihijatrijskoj bolnici u Popovači, OB-u Našice i OB-u Zabok bilježi koronavirus među zaposlenima.
I dok je u najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb koji ima 1200 liječnika, pozitivno samo njih troje te 10 od 2700 sestara, u KBC-u Osijek situacija više zabrinjava.

Jučer su imali čak 35 pozitivnih djelatnika, a dan ranije samo 11. Doda li se tom podatku da je u KBC-u Osijek popunjeno čak 81 posto kapaciteta za covid pacijente, jasno je da u toj bolnici "pati" zbrinjavanje ostalih pacijenta od kojih su dio hitni. Prema izvješću Nacionalnog stožera, i u respiratornom centru KB-a Dubrava popunjenost covid pacijentima je 60 posto, dok je u KBC-u Rijeka 31 te u KBC-u Split 27 posto.

"Neke će bolnice morati smanjiti elektivne programe, odnosno nehitne operacije i preglede, ali to se neće raditi linearno, već po potrebi", objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš. "Respiracijski centar u KB-u Dubrava puni se kontroliranim tempom, a sreća je što nema većeg porasta pacijenata koji trebaju intenzivno liječenje", kaže prof. dr. Ivica Lukšić, voditelj Centra.


Problema bi moglo biti ako se značajnije poveća potreba za respiratorima, kojih ima oko 800. (G. Jureško)

Hoće li se zbog rasta broja zaraženih zatvarati vrtići i škole?

U Ministarstvu obrazovanja i dalje se nadaju da do tog momenta neće doći. Preferiraju metodu zatvaranja "od škole do škole". Uporište im je još relativno malen broj učenika pozitivnih na covid-19. Ovakvu mjeru dosad su propisale Češka i Slovenija.

Kako zaustaviti rast broja oboljelih?

Stožer drži da je to moguće jedino pridržavanjem donesenih mjera. Budu li svi držali distancu, prali ruke i nosili maske, smatra ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, za deset dana možemo očekivati stabilizaciju, a nakon toga, možda, i pad broja novih slučajeva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 00:01