NERAVNOPRAVNO DRUŠTVO

Odluka koja bi mogla podijeliti Europu: ‘‘Cijepljena elita će letjeti, ići u kina... A ostali?‘

Hoće li putovnice biti diskriminatorne? Treba li ih uvoditi prije nego što cjepivo bude dostupno svima?
 Ilustracija: Vesna Veselić

Vi biste na koncert? Jeste li cijepljeni protiv korone? Pokažite covid-putovnicu jer bez toga nema koncerta!" Hoće li takav razgovor uskoro postati dio našeg ulaska ne samo na koncert, utakmicu ili kazalište nego i za prijelaz bilo koje granice, ovisit će o tome koliko će se zemlje uspjeti dogovoriti oko univerzalnog covid-dokumenta koji bi služio kao dokaz o cijepljenju, imunitetu nakon preboljene bolesti ili testiranju.

Naime, uz pokušaje da se epidemiološkim mjerama obuzda pandemija, sad kad su nam sve više dostupna učinkovita cjepiva, sve se češće raspravlja i o tome hoće li se na međunarodnoj razini uvesti covid-putovnice koje bi brže otvarale vrata u samoj zemlji, ali i međunarodno. Globalno se vode vrlo burne rasprave na tu temu i to ne samo otkako su se pojavila prva cjepiva. Neke ideje krenule su puno prije, točnije još prošlog proljeća.

Zagovornici tvrde da bi se tako ubrzao protok ljudi, smanjila mogućnost širenja infekcije, mnogo brže stabilizirao normalan život, a protivnici pak tvrde da je riječ o uvođenju neravnopravnosti između cijepljenih i necijepljenih sve dok cjepivo ne bude dostupno svima u svako doba kao i da u svemu "prste" imaju tehnološke tvrtke koje bi uz unosne ugovore s državama dobile i zlatan rudnik podataka.

Prvi su još u proljeće s prijedlogom da svi cijepljeni protiv korone dobiju digitalni bar code u svoj pametni telefon, iz kojeg bi bilo vidljivo kad je netko cijepljen, krenuli Britanci. Tvrdili su da bi se ograničenjem ulaza na koncerte, nogometne utakmice, teretane, kazališta onih koji nisu cijepljeni postigla dvostruka korist - bolest bi se manje širila, a bio bi to i poticaj za cijepljenje onima koji "važu" bili ili ne bi to učinili. No, zasad je sve ostalo na razini prijedloga poglavito, kažu, zato što cjepivo još nije dostupno u većim količinama.

Također, iako mnoge zemlje planiraju implementirati "putovnice za cijepljenje" kako bi se brže olakšalo kretanje, Odbor za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naglasio je nedavno da je utjecaj cjepiva na smanjenje prijenosa još nepoznat, a trenutna dostupnost cjepiva previše ograničena pa se zato pozivaju zemlje da se suzdrže od nametanja takvih zahtjeva. Zato je WHO pozvao vlade da ne traže dokaz o cijepljenju ili imunitetu kao uvjet za međunarodna putovanja, jer prema toj organizaciji još postoje određene nesigurnosti u pogledu učinkovitosti cijepljenja.

Bez zajedničkog stava

"Cijepljenje ne bi trebalo primjerice izuzeti međunarodne putnike od poštivanja drugih mjera za smanjenje rizika od zaraze tijekom putovanja", naglasio je odbor SZO-a tijekom sastanka održanog prije tjedan dana. Međutim, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je podržala ideju da se uspostavi takav dokument koji bi sve države članice EU mogle koristiti kao zajedničku potvrdu za identifikaciju svih osoba koje su cijepljene protiv koronavirusa, a što bi učinilo njihov život lakšim. Naglasila je da prije bilo kakve takve odluke ipak treba razgovarati i dogovoriti se.

Naime, ni među zemljama EU o tom pitanju zasad nema zajedničkog stava. Više od pet sati su u četvrtak navečer šefovi država ili vlada EU razgovarali na virtualnom summitu o tome, kao i drugim idejama i potrebi zajedničkog pristupa u nastavku borbe protiv pandemije. Dok su neke države predlagale izradu plana za lakše putovanje onih koji su cijepljeni, druge su se zauzimale za dodatna ograničenja putovanja kako bi se spriječilo širenje novog soja virusa, takozvane "britanske varijante".

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je na "krajnji oprez" u praćenju novih mutacija tog virusa koji predstavlja veliki izazov jer je zarazniji od drugih varijanti. Svaka ideja o korištenju "potvrda o cijepljenju" ima smisla samo ako svi građani budu imali mogućnost cijepljenja, a to trenutačno nije slučaj.

- Lideri žele ubrzanje cijepljenja i da se obveze koje su proizvođači preuzeli ispune do kraja. Vjerujem da se uskoro možemo složiti i oko primjene potvrde o cijepljenju u sustavu zdravlja - rekao je predsjednik Europskoj vijeća Charles Michel.

image
Ursula von der Leyen i Charles Michel
Olivier Hoslet/POOL/AFP

Cilj je da se, nakon cijepljenja većeg broja građana, doista izdaju "potvrde o cijepljenju" kako bi se tim ljudima olakšalo kretanje. No zasad su se države EU složile da se takve potvrde koriste kao "medicinski dokument", a ne kao "putna isprava", barem u ovom trenutku. Iako je to nešto o čemu svaka država može sama odlučiti, institucije EU žele zajednički pristup kako se ne bi diskriminiralo građane. No grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je prvi predložio tu ideju, rekao je da su građani "ionako diskriminirani" raznim mjerama država članica. Najviše za se uvođenje takvih "kartona", koje bi sve države članice morale priznati, zauzimaju države u kojima su turizam i putovanja jedna od ključnih za gospodarstvo, a ona su najviše pogođena mjerama borbe protiv virusa.

Komentari predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen uslijedili su upravo nakon pisma koje joj je uputio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, pozivajući EK da osmisli dokument o cijepljenju koji bi olakšao putovanje unutar EU, u vrijeme kada mnoge zemlje nameću ograničenja kako bi se zaustavilo daljnje širenje covida-19. I Ministarstvo zdravstva Danske otkrilo je da pokušava stvoriti "putovnicu cijepljenja" za svoje građane, koja bi mogla biti dostupna danskim državljanima. Vlasti u Španjolskoj također su podržale prijedlog za izradu ovog zajedničkog dokumenta, iako stručnjaci SZO-a ne vjeruju da bi ovaj plan bio koristan.

Bilo kako bilo, u uvođenje "potvrda o cijepljenju" ići će se postupno. Takve potvrde u sustavima zdravstva država članica već postoje za razna cjepiva, pogotovo za djecu. Prvo se traži da sve države članice priznaju valjanost takvih potvrda, te da ih koriste u sustavu zdravstva. Onima koji posjeduju takvu potvrdu, koju bi bilo moguće provjeriti i u digitalnom sustavu na razini EU, ne bi se više tražio dokaz o negativnom testu prilikom dolaska u neku državu EU kao što je sada slučaj. To bi umnogome olakšalo putovanje.

Za predsjednika Nacionalnog stožera Davora Božinovića u ovom trenutku covid-putovnice nisu rješenje s obzirom na to da i dalje nema dovoljno cjepiva da se procijepi većina građana. Također naglašava da je o tome prerano govoriti jer se takva odluka mora dogovoriti na međunarodnoj razini.

"Prije toga moramo dogovoriti međusobno priznavanje primjerice testova i potvrda o stečenom imunitetu onih koji su koronu preboljeli", objašnjava Božinović i kaže kako će vjerojatno još neko vrijeme najčešće traženi dokument ostati negativni PCR test na koronu.

Stručnjaci naglašavaju da je puno prerano govoriti o covid-putovnicama jer je cijepljenje tek počelo. Primjerice, u EU je cijepljeno samo 1,4 posto populacije, a tek do ljeta možda bi moglo biti procijepljeno 70 posto odrasle populacije. Kad bi sutra pala odluka, tu bi putovnicu u EU moglo dobiti manje građana nego li ih ima Slovačka pa bi to sigurno bilo diskriminatorno u puno slučajeva. Također se upozorava na mogućnost "administrativnog terora" jer će jedni tražiti PCR test, drugi covid-putovnicu, a treći će "trpati" u karantenu bez obzira na "papire". Zato ne čudi da je tu ideju rumunjski predsjednik nazvao idejom podjela, a francuski ministar za europska pitanja, Clement Beaune, tvrdi da je sve to preuranjeno i smatra da energiju treba usmjeriti više na cjepiva, a ne na "gradnju kula u zraku".

Za profesora Alberta Alemanna s francuske poslovne škole HEC ove preuranjene rasprave o covid-putovnici mogle bi potaknuti lažiranje tog certifikata i u drugi plan baciti kampanje cijepljenja. Dodaje kako bi jednog dana te putovnice mogle postati stvarnost poput tzv. žutih knjižica koje su dokaz o cijepljenju protiv nekih zaraznih bolesti kad se putuje u zemlje u kojima su one česte i ne vidi neke nepremostive pravne i etičke dileme za covid-putovnicu.

Mogućem uvođenju covid-putovnica morale bi se ostvariti i neki drugi uvjeti, primjerice, hoće li na kraju cijepljenje postati obvezno kad jednom cjepivo bude široko dostupno. Naime, trenutno cijepljenje nije obvezno ni u jednoj zemlji pa ni u Hrvatskoj, ali pravnici tvrde da za to ne bi trebalo biti prepreke ako se država na to odluči.

Kontrola na granici

"Obvezno cijepljenje je prihvatljivo pod uvjetom da nije diskriminatorno. Što se pak tiče covid-putovnice, pitanje je može li se tako nešto uvjetovati ako cjepivo nije svima dostupno. Također, prije toga bilo bi nužno utvrditi tko bi to cijepljenje u budućnosti plaćao odnosno hoće li ostati besplatno", kaže prof.dr. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da sve što nije diskriminatorno može proći pa i to da poslodavac traži od zaposlenika da se cijepe, ali onda mora platiti i eventualni trošak.

Primjerice, u SAD-u Lidl stimulira svoje zaposlenika na cijepljenje s 200 dolara nagrade. I organizatori koncerata ili nogometnih utakmica također bi mogli uvjetovati ulaz dokazom o cijepljenju. No, prof. dr. Đulabić kaže kao je puno zahtjevniji dio provedba takvih mjera. Pitanje je kako bi se provjeravala autentičnost covid-putovnice, tko bi do koje vrste podataka preko nje mogao doći i koliko bi mogla biti mogućnost njezina falsificiranja.

"Na državnoj granici kontrola je moguća, ali generalno će biti teško. Osim toga, ako se takva obveza dokaza o cijepljenju primjerice propiše u Danskoj ili Švedskoj, odnosno u Hrvatskoj ili Bugarskoj, provedba neće biti jednako uspješna. U Švedskoj će 90 posto ljudi poštovati mjere i bez zakona, a kod nas će 90 posto nastojati zaobići zakon", kaže prof. dr. Đulabić.

Inače, Danska već razvija digitalnu putovnicu cijepljenja jer drži da je to potez koji će ljudima omogućiti putovanje u zemlje u kojima je takva dokumentacija potrebna tijekom pandemije.

"Očekuje se da će možda biti zahtjeva drugih zemalja da se predoči dokumentacija o cijepljenju pri ulasku i u tom slučaju može se koristiti danska putovnica o cjepivu", priopćilo je nedavno dansko Ministarstvo zdravstva. U Danskoj bi se putovnica mogla uvesti u prvim mjesecima ove godine, a pristup će biti moguć preko danske web stranice javnog zdravstva. Estonija je prošle godine, dakle prije početka cijepljenja, već objavila da testira "digitalnu putovnicu imuniteta" kako bi se mogli pratiti oni koji su se oporavili od covida-19 i stekli određeni imunitet, iako ostaje pitanje koliko su dugo ljudi zaštićeni odnosno kad bi se iz te putovnice brisao status zaštićenog.

"Mogućnost jednostavnog dobivanja podataka o cijepljenju pacijenta koji dolazi na pregled ili zahvat u bolnicu značajno bi skratio trenutnu proceduru, a to znači i ubrzavanje našeg rada", kaže ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić koji vidi veliku prednost u mogućnosti dokazivanja cijepljenja na jednostavan način. Dodaje da se tako ne samo skraćuje vrijeme trijaže već se i oslobađaju kapaciteti koji tome trenutno služe.

"Imamo 30 postelja za trijažu pacijenta koji trebaju biti primljeni na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP), a kad bi se uveo certifikat o cijepljenju, sve bi bilo jednostavnije jer te pacijente ne bismo morali testirati prije pružanja liječničke pomoći", naglašava prof. dr. Ćorušić.

"Kad bi se uspjelo dogovoriti kako kontrolirati je li netko cijepljen ili ne, bio bi to korak naprijed u sprečavanju širenja koronavirusa. Naime, u nekim zemljama poput Novog Zelanda epidemiološka situacija je jako dobra i njima sigurno nije svejedno hoće ili im u zemlju ući potencijalan nositelj virusa ili netko tko već ima zaštitu", objašnjava epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina Znanstvenog savjeta za covid-19. Uostalom, ECDC i dalje preporučuje da se, dok postoji dodatna opasnost za širenje mutiranih koronavirusa, putuje što manje i dalje drži maksimalna fizička distanca. Naime, što je više širenja virusa, to je i više mutacija, naglašava prof. dr. Kolarić.

Najnovije vijesti govore da je Velika Britanija počela prvu fazu testiranja novorazvijene putovnice imuniteta i cijepljenja protiv covida-19. U tome sudjeluju dvije tvrtke i to jedna za biometrijska prepoznavanja lica (iProov) te druga koja se bavi tehnološkim rješenjima (Mvine) ne bi li se omogućila registracija testiranja, imunosti nakon preboljene bolesti te cijepljenja, a sve bez otkrivanja identiteta. Iz te dvije tvrtke vjeruju da će do kraja ožujka imati rješenje jer bi do tada trebala završiti dva testa.

Britanci kažu kako je to namijenjeno za početak ublažavanja mjera i smanjenje širenja infekcije. Tvrde da sustav neće moći "loviti" niti pohranjivati bilo kakve podatke o identitetu već će se upotrebljavati "apstraktni matematički model lica korisnika", ali se ne bi mogao zamijeniti s nekim drugim osobama. Postojat će poveznica i s referentnim brojem na testu ili cjepivu. S obzirom na to da će takva putovnica biti dostupna na mreži ili izvan nje, korisnik ne mora nužno imati bilo koji oblik pametne tehnologije. Cijela je priča dizajnirana tako da ne zahtijeva novu infrastrukturu za zdravstveni sustav, ističu Britanci.

Da, lijepo je sanjariti o mogućnosti ponovnog slobodnog putovanja, ali kritičari kažu da bi to mogao biti uvod u neravnopravno društvo u kojem cijepljena elita dobiva slobodu letjeti, biti na koncertima ili večerati u restoranima. Želimo li doista biti podijeljeni između cijepljenih i necijepljenih, najčešće je pitanje koje se zasad postavlja kad se otvori rasprava o covid-putovnicama. Jedno je sigurno, sve će ipak do daljnjega ostati na razini ideje ili pak ograničenih uporaba u pojedinima zemljama barem dok cjepivo ne bude dostupno svima koji se žele cijepiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 21:14