Poznati pjevač Marko Perković Thompson definitivno ostaje bez 1,164.211,42 kuna, koliko mu je porezna uprava razrezala porez i prirez na dohodak za 2007. godinu, temeljem utvrđenog nesrazmjera u prijavljenim prihodima i rashodima za tu godinu.
Naime, Upravni sud u Zagrebu odbio je Thompsonovu tužbu protiv Ministarstva financija kojom je tražio poništenje njihova rješenja, čime je cijeli slučaj pravomoćno okončan.
U postupku pred Upravnim sudom, koji je okončan 12. ožujka ove godine, potvrđeno je rješenje Porezne uprave kojim je utvrđen nesrazmjer od 2,344.500,95 kuna u Thompsonovim prihodima za godinu u kojoj su bili parlamentarni izbori na kojima je pobijedio “Sanaderov HDZ”. Ovo je važno istaknuti jer je cijela priča s Thompsonovim prihodima i poreznim provjerama krenula iz afere Fimi Medija, kada je nekadašnji rizničar HDZ-a Mladen Barišić ustvrdio da je tadašnji predsjednik stranke Ivo Sanader dogovorio s Thompsonom isplatu 515.000 eura za nepjevanje na predizbornim skupovima drugih stranaka.
Thompson je značajne prihode za tu godinu poreznicima opravdavao posudbama, odnosno povratom posuđenog novca od osoba iz inozemstva, te zajedničkim ulaganjem u nekretninu u Remetama s dvojicom ortaka. Upravo potonje ulaganje od 360.000 eura u drugostupanjskom postupku pred Ministarstvom financija nije mu priznato, već je taj iznos uzet kao dodatni prihod, odnosno porezna osnovica po kojoj mu je razrezan porez i prirez od 1,2 milijuna kuna.
Izravnim rječnikom, nadležni u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija smatrali su da je to ulaganje bilo Thompsonovo, a da se pričom o ortacima samo pokušalo prikriti stvarno stanje. Thompson je spomenuti iznos od gotovo 1,2 milijuna kuna uplatio u državni proračun, ali je nastavio pravnu bitku - tužio je Ministarstvo financija tražeći poništenje spornog rješenja.
Međutim, i sudac Upravnog suda u Zagrebu Vlaho Bassegli Gozze nakon provedenog postupka došao je do istih zaključaka - s jedne strane da je postupanje Porezne uprave bilo posve zakonito i s druge strane da Thompson nije dokazao, pa ni učinio vjerojatnim da je od “poslovnih partnera” dobio 320.000 eura. Sud je, naime, ispitao Thompsona i njegove navodne ortake iz Njemačke, Božu Bagarića i Stipana Šteku, te je zaključio da su sva trojica dala različite iskaze.
Sud je ocijenio nelogičnim i njihovo opravdanje da se Thompson sam upisao kao vlasnik na kupljenom zemljištu, kako ortaci ne bi dodatno morali plaćati porez na promet nekretnina. Pritom se napominje da je Thompson temeljem kupoprodajnog ugovora bio u obvezi platiti porez na promet nekretnina, te da je nejasno koja bi dodatna porezna obveza nastala da su se sva trojica upisala kao suvlasnici.
Zbog svega toga sud je zaključio da Thompson nije dokazao postojanje činjenica koje smanjuju ili ukidaju porez, kao i da nije povrijeđen zakon na njegovu štetu. Stoga mu je zahtjev odbijen, a žalba više nije dopuštena.
515 tisuća eura za sud je isplaćeno
Nekadašnji rinzičar HDZ-a i bivši ravnatelj Carinske uprave Mladen Barišić u svojoj je obrani ispričao kako je po nalogu tadašnjeg “šefa” Ive Sanadera isplatio Marku Perkoviću Thompsonu 515.000 eura u lipnju 2007. godine.
Zbog preuzimanja tog novca Perković je zajedno s fra Slavenom Milanovićem Litreom došao kod njega u ured u Carini.
Thompson je, pak, u svom svjedočenju na suđenju demantirao cijelu priču.
- Nitko mi nije dao ni nudio 515.000 eura. To je za mene bio šok i iznanađenje kad sam čuo izjave gospodina Barišića. Ne znam otkud mu motiv jer se mi ne znamo, uopće se ne poznajemo - izjavio je Thompson, ali je ipak potvrdio da je u lipnju 2007. bio u Carinskoj upravi.
Sud je u nedavnoj nepravomoćnoj presudi dao vjeru Barišićevim riječima potvrdivši optužbe o isplatama Thompsonu i estradnim zvijezdama iz crnog fonda HDZ-a.
Novac u vrećama
Marko Perković Thompson:
“U kupnju zemljišta na Kamenitom stolu u Remetama uložio sam zajedno s moja dva prijatelja Božom Bagarićem i Stipanom Štekom 450.000 eura. Moji ortaci predali su mi sredinom 2007. ukupno 320.000 eura u gotovini u uredu Zdravka Barišića. Taj sam novac zajedno s Barišićem presložio u neke vreće i tog sam ga dana položio na moj račun u PBZ-u, na kojem sam imao preostali iznos od 130.000 eura potreban za kupovinu.” Nakon što je sud zatražio da dostavi dokaz o jednokratnoj uplati 320.000 eura na račun u PBZ-u, Thompson je dostavio kopije naloga za uplatu u Štedbanci iz kojih je razvidno da su u svibnju i lipnju izvršene tri uplate od po nekoliko stotina tisuća kuna, ukupno oko milijun kuna. Sve u kunama. Jedino je donio kopiju gotovinske uplate od 4. lipnja na iznos od 100.000 eura. A sve se odnosilo na Štedbanku, ništa na PBZ.
Božo Bagarić:
Plaćanja smo vršili u uredu gospodina Barišića. Bile su to četiri jednake tranše, od kojih su prve tri bile u eurima. Novac smo preko granice unosili u Hrvatsku u kuvertama ili vrećici, a držali smo ga u pretincu ispred suvozača.
Stipan Šteko:
Imao sam cijeli potreban iznos, ali nisam sve kod gospodina Barišića donio odjednom, nego u četiri puta. Zadnji put kune u protuvrijednosti 100.000 eura. Novac smo prebrojali u Njemačkoj, razdijelili ga u manje iznose i stavili na više mjesta u odjeću na sebi i tako prenosili preko granice.