TRUD SE ISPLATIO

ODOBREN VAŽAN I POTREBAN FAKULTETSKI PROGRAM: Hrvatska napokon dobila drugi studij Socijalnog rada, u Osijeku

 
Pravni fakultet u Osijeku, arhivska fotografija
 Vlado Kos / CROPIX

Pravni fakultet u Osijeku napokon je dobio dozvolu za izvođenje sveučilišnog diplomskog studija Socijalni rad koji je 8. travnja upisan u Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sjajna je to vijest za sadašnje i buduće studente koji su je čekali od 2017. godine, kada je u Osijeku pokrenut sveučilišni preddiplomski studij Socijalni rad. Ove godine iz njega izlazi prva generacija studenata, koji bi se bez ove odluke našli u velikim problemima.

Zaposliti se u struci ne bi mogli, a studij bi mogli nastaviti eventualno u Zagrebu, Ljubljani, Mostaru, Orašju... Sada će se to, srećom, izbjeći, a Hrvatska je nakon 68 godina, otkako je studij Socijalnog rada pokrenut u Zagrebu, napokon dobila još jedan ovakav važan i potreban fakultetski program. O njegovu značaju najbolje govori podatak o manjku čak 2000 socijalnih radnika u Hrvatskoj.

Sretan je to epilog priče koja često nije bila lijepa i za koju je jednu od ključnih uloga na kraju imala ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja je, kako su priopćili iz Ministarstva „na sastancima s predstavnicima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potvrdila pružanje pune potpore Sveučilištu u pokretanju ovog strateški relevantnog studijskog programa.“ Sveučilišni Senat odobrio je studijski program na sjednici 31. ožujka, a on je osam dana poslije dobio i pravnu osobnost.

- Obećali smo studentima preddiplomskog studija Socijalni rad da ćemo im omogućiti nastavak studija u Osijeku. To smo i učinili. Značajno je da pokretanjem diplomskog studija, skoro 200 mladih ljudi ostaje u Osijeku. Također, ovime će se omogućiti zapošljavanje novih asistenata i to ne samo socijalnih radnika nego i magistara prava. Na taj način, Pravni fakultet Osijek, je u skladu sa strateškim odrednicama Sveučilišta zaokružio obrazovanje socijalnih radnika i omogućio stjecanje vještina usklađenih potrebama tržišta rada u ovoj deficitarnoj struci – kazao je v.d. dekana Pravnog fakulteta u Osijeku doc. dr. sc. Tunjica Petrašević.

Put do toga nije bio lagan. Nije postojala podrška osnivanju diplomskog studija na više razina... Tko zna bi li se i sada išta dogodilo da studenti nisu prije četiri mjeseca izašli na ulicu i prosvjedom ispred Rektorata zatražili pravo na obrazovanje u svojoj lokalnoj sredini, u skladu sa Strategijama razvoja Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i samoga Sveučilišta. Tek nakon toga krenulo se u ozbiljnu akciju i to u zadnji čas. Jer, da se tada nije krenulo, studij ne bi mogao biti pokrenut sljedeće jeseni, a 200-tinjak mladih ljudi odselilo bi se iz istočne Hrvatske. Sada se to neće dogoditi. Na žalost izostala je suradnja s jedinim studijem socijalnog rada u Hrvatskoj.

Samo kao podsjetnik, Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu, unatoč prethodnom dogovoru, zabranila je prije tri godine svojim profesorima socijalnog rada da dolaze predavati u Osijek. U isto vrijeme, ti su profesori dugi niz godina pružali podršku fakultetima u Mostaru i Orašju. I tako, dok je Pravni fakultet u Zagrebu pomagao razvoju studija socijalnog rada u BiH, osječki studij spašavali su, između ostalih, hrvatski umirovljeni profesori socijalnog rada, profesori iz Slovenije i SAD-a i to prvenstveno zahvaljujući prof. dr. sc. Branki Rešetar.

Ona je kao idejni začetnik ovog studija i jedna od autorica studijskih programa te voditeljica studija Socijalnog rada pronašla profesore koji su voljni dolaziti u Osijek i doslovno spašavati studij za koji postoji evidentna potreba. Na proteklo razdoblje ne želi se osvrtati, ali ističe da je srce istinskog socijalnog rada pomoć i podrška slabima i onima u razvoju. Na osječkom primjeru su slovenski i američki profesori socijalnog rada vlastitim djelovanjem pokazali bit svoje struke.

- Unatoč tome najvažnije je da su naši srednjoškolci i studenti dobili priliku obrazovati se za socijalne radnike na studiju koji je u potpunosti usklađen sa zahtjevima Bolonjske deklaracije po modelu 3+2. Radi se o modernom studiju koji je kreiran u skladu s globalnim međunarodnim standardima za razvoj obrazovanja socijalnih radnika koji potiču političko djelovanje i promjene u područjima koja su krizna za čovječanstvo, globalni razvoj, mir i suradnju, razvoj pravednog, tolerantnog, otvorenog i uključivog društva. Sve kompleksnija socijalna problematika koja uzrokuje ljudske patnje, izričito zahtijeva zaokret i u obrazovanju socijalnih radnika. Nadalje, osječki studij naglašava stjecanje kompetencija za zadovoljavanje potreba slavonske regije. Cilj je u obrazovanju socijalnih radnika promicati izvrsnost, stručnost, inkluziju, partnerstvo u zajednici i socijalnu pravdu što predstavlja ključne vrijednosti ovog studijskog programa – istaknula je prof. Rešetar, dodavši i treću vrijednost osječkog studija, a to je praktična nastava, jer će „gotovo čitavi semestar, 800 sati, student provesti u partnerskim JLS, centrima za socijalnu skrb, ustanovama socijalne skrbi i udrugama.“

U izvođenje nastave na diplomskom studiju sudjelovat će nastavnici Pravnog i Filozofskog fakulteta Osijek, Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Fakulteta za Socijalno delo u Ljubljani te sa Indiana School of Social work.

"Naša upornost i borba bila je i više nego uspješna"

„Prije samo četiri mjeseca mislili smo da naše studiranje u Osijeku završava ovom akademskom godinom i da su šanse za to da ostanemo ovdje nikakve. Međutim, dva dana prije Uskrsa došla je radosna vijest da je naša upornost i borba bila i više nego uspješna što nam je donijelo ogromno olakšanje nakon prilično stresnog razdoblja. Posebno se želimo zahvaliti svim profesorima koji su radili na izradi elaborata diplomskog studija, kao i na tome što su nas konstantno ohrabrivali i davali nam nadu da će ipak sve na kraju ispasti dobro. Zahvaljujemo i upravi fakulteta koja je prepoznala naš potencijal i želju za nastavak obrazovanja baš ovdje. Pokazalo se i da puno malih ljudi na puno malih mjesta, a koji naprave puno malih koraka mogu promijeniti svijet. Takvih primjera nam treba i više,“ kazala je u ime svojih kolega, studentica Nikolina Cvitkušić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2024 23:24