OGORČENI MJEŠTANI PROTIV RIBARA ZBOG NEZAKONITOG LOVA 'Uništava dno i riblju mlađ pa nam se ruga: Ja sam i policija i inspekcija i lučka kapetanija!'

“Nedjelja je dan kada se spava i kada oni koji rade nedozvoljene poslove imaju svoje aktivnosti. Danas u jutro od oko 5 sati pa do 12 dogodilo se nešto što čovjek ne može zamisliti, a kamo li uraditi. U Pašmanskom kanalu, na poziciji od Sukošana prema Dobropoljani, uz same plutače plaže, pa dalje prema mjestu Neviđane, ribar Karlo Magić iz Pašmana sa svoja dva broda odradio je mrežu potegaču. Radi se o potegači koja je imala sajle i konope dužine najmanje dvije nautičke milje, sa širilicama najmanja širina potega oko 500 metara.

Je li vam gospodo poznato da je Pašmanski kanal, zajedno sa Murterskim morem veliko mrijestilište i stanište riba, a naročito riblje mlađi. Znate li da nikada u ovim kanalima nisu bilo dozvoljene nikakve mreže potegače, a sada dozvoljavate ili tolerirate uništavanje zajedničkog bogatstva”.

Uništene periske

Ove su rečenice početak prijave koju su, potpisani kao mještani Dugopoljana i Neviđana, nedavno poslali Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Ribarskoj inspekciji Zadar i Jutarnjem listu. Ogorčeni mještani s kojima smo stupili u kontakt žale se kako je ribar Karlo Magić u Pašmanskom kanalu nedozvoljenim ribarskim alatima uništio njihove vrše, riblju mlađ i staništa ribe, kao i zaštićene školjke periske.

- Kada smo mu prigovorili zašto tako lovi i da ćemo zvati policiju i inspekciju on nam je odgovorio: ‘Ja sam vam policija, ja sam vam lučka kapetanija, ja sam vam ribarska inspekcija. Dignite svoje vrše da ja završim poteg i onda ih ponovno topite’. Nismo mi protiv toga da netko radi, ali smo protiv uništavanja zajedničkih vrijednosti. Zašto niti jedan drugi ribar s povlasticom istom koju ima i on ne radi potegačom u Pašmanskom kanalu? Zato što poštuju pravila - rekao nam je Željko Dešpoja, jedan od autora prijave nakon čijeg je poziva na teren došla i pomorska policija.

Prozvani ribar Karlo Magić ispričao nam je svoju verziju događaja.

- Kao prvo nije istina da sam lovio nedozvoljenim alatima, radio sam zapas koji je dozvoljen. Drugo, znanost nije potvrdila da je taj kanal mrijestilište ribe. Treće, lokalni mještani koji su napravili prijavu imaju neoznačene i ilegalne vrše, što znači da su oni u prekršaju jer iz tih vrša prodaju ribu na crno. Ludost je da mene, profesionalnog ribara koji plaća sve poreze državi, takvi ljudi napadaju i pišu protiv mene prijave - kaže Magić.

I plivarice u prekršaju

Dodaje kako je za vrijeme ribolova gotovo došlo do incidenta jer je jedan mještanin došao na jedan od njegova dva broda.

- Popeo se na brod jedan čovjek koji je tamo sagradio ilegalni mul i počeo nas vrijeđati jer sam od njega tražio da makne i one vrše koje su neoznačene. Dakle, nisam ja prijetio njima nego oni meni. Ja sam cijelu godinu na moru, a u taj kanal sam došao loviti jedan dan i oni se bune. A oni svaki dan dižu legalne i ilegalne vrše koje su inače u EU zabranjene za amatere i vode se kao profesionalni alat - kaže Magić.

Na tvrdnje mještana kako su vidjeli da je uništio i zaštićene školjke periske, a u more bacio nekoliko stotina kilograma uništene riblje mlađi, Magić kaže: “Ako oni to tvrde zašto vam nisu poslali fotografije tih periski i mlađi?”

Kako smo doznali u Ribarskoj inspekciji u Zadru, otkako je uredba EU stupila na snagu, Magiću ovo nije prva prijava, ima ih desetak. On nije rekorder po prijavama jer mnogi ribari love istim alatima na otvorenom moru gdje ih češće u prekršaju susreće policija i inspekcija. Kazne su donedavno bile od 500 kuna do 2000, a sada su od 2000 do 5000 kuna, a ako se odmah plate, znatno su manje. Ribari bez pogovora plaćaju kazne jer, kako neslužbeno doznajemo, postoji prešutni dogovor da se pišu manje kazne dok se ne nađe rješenje s EK oko promjene uredbe o dozvoljenim alatima. Magić kaže kako ima ribara koji imaju i pedesetak prijava.

- Nismo mi krivi što država nije na vrijeme regulirala prilagodbu za ribare pa je nakon ulaska u EU ostavila ribare na cjedilu, zabranivši pola alata. Pa po ovim pravilnicima i sve plivarice su u prekršaju, a nitko da pronađe rješenje - kaže nam Magić.

Bolna prilagodba

Dio njegovih tvrdnji potvrđuje i Mato Oberan, šef Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.

Činjenica jest da ribarstvo proživljava bolnu prilagodbu jer je lov mrežama potegačama nespretno svrstan u alate s koćama. Tražili smo derogaciju tih promjena kako bi se za to vrijeme pronašao način kako bi ribari s tim ili nekim drugim alatima nastavili rad. Dio problema je riješen kroz scraping, razmišljalo se o ponudi da država otkupi te alate ili ih zamjeni s drugima, a na kraju se većina od njih odlučilo za pasivno ili aktivno čekanje. Aktivno znači da im se naplati kazna kada ih se zatekne u takvom ribolovu - kaže Oberan.

I podaci Uprave za ribarstvo navode kako je inspekcija u 2017. provela 37 kontrola ribolova potegačama na navedenom području i pokrenula čak 30 prekršajnih prijava.

- Na snazi je Mediteranska uredba koja ograničava korištenje mreža potegača na udaljenost od 3 milje ili minimalnoj dubini od 50 m. RH već dulje nastoji osigurati potrebna izuzeća koja bi omogućila primjerenije odredbe za rad mrežama potegačama te se može očekivati i bolja zakonska regulacija ribolova u skoroj budućnosti - navode iz Ministarstva. I u ovom, dakle, slučaju vrijedi ono pravilo da riba smrdi od glave, a čisti se od repa. Ministarstvo u Bruxellesu pokušava ispraviti pogrešku zbog loše ispregovaranih alata, već četiri godine nema rješenja za ribare osim kazni koje su minimalne i poticajne za daljnji krivolov.