OHRABRENI ANALITIČARI PODIŽU PROCJENE RASTA BDP-a 'Ovo nije zabilježeno od kada Državni zavod za statistiku vodi podatke!'

Rast gospodarstva od 2,9 posto u trećem tromjesečju, najbrži u posljednjih osam godina, ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje i investicija, kažu analitičari, od kojih su neki već povećali procjene rasta za ovu i iduću godinu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. To je ujedno i najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP također porastao 2,9 posto.

„Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos rastu BDP-a - 1,5 postotnih bodova - predvođena prvenstveno komponentom potrošnje kućanstava“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

„Osim izostanka inflatornih pritisaka, koji su pozitivno doprinijeli rastu realnog raspoloživog dohotka, tijekom trećeg tromjesečja nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada koja su u pozitivnoj vezi s dohotkom kućanstava, doprinoseći tako i većoj sklonosti potrošnji“, ističu analitičari RBA.

Dodaju i kako je snažan poticaj rastu osobne potrošnje došao od rekordne turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

„Obzirom na razmjerno snažan udio u BDP-u djelatnosti povezanih s turizmom, ne iznenađuje da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren upravo izvozom usluga, gdje je zabilježen snažan godišnji rast od 7,4 posto“, navode analitičari RBA.

Uz realan rast izvoza roba od 2,4 posto, ukupan izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 6,3 posto. A kako je u trećem tromjesečju uvoz roba i usluga realno viši za 6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Premda sporije, investicije porasle 6. kvartal zaredom

Međutim, u trećem je tromjesečju usporen rast državne potrošnje, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

To je „odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade“, objašnjavaju analitičari RBA.

U proteklom je tromjesečju usporen i rast investicija. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast iznosio 6,5 posto.

„Ova sastavnica BDP-a je od 2008. do 2014. godine izgubila preko 30 posto svoje realne vrijednosti, stoga ohrabruje godišnji rast, premda usporeniji, i šesto tromjesečje zaredom. Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova“, poručuju iz RBA.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu, pak, da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

„S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8 posto, neznatno više nego u prvoj polovini godine“, izračunali su u HGK. Ističu kako rast BDP-a i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

„Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte“, poručuju analitičari HGK.

Upozoravaju, međutim, na čimbenike koji utječu na usporavanje rasta BDP-a, kao što su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz.

Povećane procjene rasta

Nakon rasta gospodarstva u prvom polugodištu za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog polugodišta rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine, kada je većina analitičara očekivala rast manji od 2 posto.

„U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pozitivnih stopa rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama... Čak i uz usporavanje rasta na oko 2 posto u posljednjem tromjesečju, Hrvatska će 2016. zasigurno zaključiti sa stopom realnog rasta od oko 2,6 posto“, ističu analitičari RBA.

I mnogi su drugi posljednjih mjeseci povećali procjene rasta. Tako prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

Neki su analitičari već danas, nakon izvješća DZS-a, povećali procjene rasta BDP-a u ovoj, ali i u idućoj godini.

Tako je Addiko u analizi poručio kako u ovoj godini očekuje rast od 2,8 posto, dok je nedavno ta banka procjenjivala da će rast iznositi 2,7 posto.

U 2017. godini gospodarstvo bi, prema novim procjenama analitičara Addika, moglo porasti 2,8 posto, dok su prije očekivali rast od 2,2 posto.

U svakom slučaju u ovoj će godini rast BDP biti brži nego u 2015., kada je gospodarstvo poraslo po prvi puta nakon šest godina recesije, i to za 1,6 posto.