MEĐUNARODNI SUD

OJAČAN PRAVNI TIM Ovi stručnjaci moraju uvjeriti Haag da je Srbija kriva za genocid

Dokumentarno blago na kojem Hrvatska gradi slučaj postat će javno i imat će znanstvenu i povijesnu vrijednost
 Darko Tomas / CROPIX;

U dvorani Vidikovac u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, gdje je sjedište Ministarstva pravosuđa, jutarnja magla lagano se razilazi iza staklenih prozora kroz koje se pruža pogled na hrvatsku metropolu, dok se po bučnoj Vukovarskoj ulici klate tramvaji, stare “trojke” i “petice” koje pruga čas zanosi u lijevu, čas u desnu stranu.

U dvorani, za velikim ovalnim stolom, odvjetnici i profesori prava gledaju u zaslone računala pa potom traže nešto po debelim fasciklima s dokumentima. Atmosfera je ozbiljna, ali ne i stroga. Priča se polušaptom, miješaju se engleski i hrvatski, upadne tu i kakav stručni latinski izraz. Radi se uz puni angažman, ali ne osjeća se stres. Vidi se da su ljudi u dvorani navikli raditi jedni s drugima i da su na takvoj stručnoj razini da hladnom profesionalizmu - jer ipak se ovdje radi o pravnicima - mogu dodati i razinu osobnih simpatija i dobre komunikacije.

Tim u dvorani sastavljen je od hrvatskih i engleskih pravnih stručnjaka. To su ljudi koji zastupaju Hrvatsku u tužbi koju je naša zemlja podigla protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde u Haagu u slučaju koji se formalno vodi kao - Tužba Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog povrede odredbi Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Rat je odavno gotov, ali pravna bitka i dalje traje. Ide polako, u fazama, troši živce, energiju i vrijeme, ali njezin rezultat govorit će o ratnim pobjednicima i gubitnicima i jednom kada se s dokumenata skine oznaka tajnosti, dat će novi uvid u ratnu kronologiju.

O tome zasad članovi tima i ljudi u Ministarstvu pravosuđa ne mogu govoriti, ali dokumentarno blago na kojemu grade svoju strategiju i hrvatski slučaj imat će znanstvenu i povijesnu vrijednost. U sudskom procesu dvije su strane, tajnost i oprez u ovakvom slučaju posve su razumljivi. Čak i kada je jedna od članica engleskog tima, prije zajedničkog fotografiranja, tiho pripomenula kolegama da provjere jesu li zatvorili sve dokumente kako ništa ne bi ostalo otvoreno ili izloženo.

Ono što stručnjaci rade u procesu koji traje od 1999. predstavlja najzahtjevniji posao dosad - prikupljanje i obradu te pravnu argumentaciju pred sudom u slučaju koji će na kraju dati pravorijek o tome je li Srbija počinila zločin genocida u Hrvatskoj.

U tome je tim iz Ministarstva pravosuđa i dušom i srcem i svim svojim znanjem - a imaju ga puno. Posebna je to čast i izazov, kažu dok nakratko prekidamo njihov sastanak. A posao koji su obavili i dokumentacija koja je prikupljena posebno su vrijedni kao svjedočanstva i zapisi, dokumenti vremena s početka devedesetih.

Tim zadužen za usmenu raspravu pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu čine: zastupnica Vesna Crnić-Grotić, profesorica međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, i suzastupnici Andreja Metelko-Zgombić, pomoćnica ministrice vanjskih poslova, Jana Špero, načelnica u Ministarstvu pravosuđa, i Davorin Lapaš, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Profesor Mirjan Damaška, dosadašnji zastupnik, sudjeluje u pravnom timu u svojstvu pravnog savjetnika. Strani partneri u procesu su renomirani odvjetnici iz Velike Britanije specijalizirani za pitanja međunarodnog prava - “velike odvjetničke face” - James Crawford, profesor međunarodnog prava na University of Cambridge i odvjetnik u Matrix Chambers, Philippe Sands, profesor prava na University College London, odvjetnik iz Matrix Chambers, te Keir Starmer, odvjetnik i dosadašnji glavni tužitelj za Englesku i Wales. Londonski odvjetnički ured Matrix poznat je u engleskoj javnosti ne samo zbog toga što ima vrhunske odvjetnike, nego i zbog činjenice da je među njima i Cherie Blair, žena bivšeg engleskog premijera.

Keir Starmer, najnoviji član tima, donedavno je bio glavni tužitelj Engleske i Walesa. Njegova biografija puna je uspjeha: Starmer se bavi ljudskim pravima, te međunarodnim i kaznenim pravom. Vodio je najteže i najjače slučajeve u cijelom svijetu i bio proglašen odvjetnikom godine na području ljudskih prava 2007.

Radio je pro bono na Karibima, u Ugandi, Keniji i Malaviju, osporavajući presude smrtnih kazni. Pet godina, od 2003. do 2008., bio je savjetnik za ljudska prava policijskog odbora u Sjevernoj Irskoj. Kao glavni tužitelj Engleske i Walesa, a na tom je mjestu proveo pet godina, do jeseni 2013., radio je na vrlo osjetljivim temama kao što su potpomognuti suicid, pitanja nasilja nad ženama i djecom, novinarima te zlostavljanje djece.

- Zadaća je ovoga tima prezentirati tužbu za genocid na najbolji mogući način i objasniti svijetu što se zaista dogodilo. Nakon završetka usmenog dijela rasprave, svi materijali koji su godinama prikupljani postat će javni. Onda će se vidjeti da Republika Hrvatska nije zaboravila na žrtve i vidjet će se tko je što napravio. Neovisno o tužbi, poduzet ćemo sve za što učinkovitiji progon ratnih zločina - kaže pak Orsat Miljenić, ministar pravosuđa.

Nekoliko minuta poslije sjedimo s hrvatskim članovima tima (engleski odvjetnici iskoristili su dolazak novinara da odu pogledati vlakove iza zgrade Ministarstva, posebno ih je zanimao Titov vlak). Iako su na ovom predmetu angažirani temeljito, iz onoga što govore jasno je da je ovo kruna njihovih karijera. Biti dio nacionalnog tima u kapitalnom slučaju koji će u sudskoj praksi ostaviti zapisano i od suda potvrđeno ono što se događalo tijekom rata u Hrvatskoj nije samo odgovornost i velika profesionalna obaveza, nego - suglasni su svi - i velika čast.

- U ovom slučaju radimo u praksi ono što na fakultetu učimo i proučavamo u knjigama - sažima dojmove prof. Vesna Crnić Grotić. Uzbuđenje koje osjećaju javnost s njima u ovim trenucima ne može dijeliti jer su u ovoj fazi postupka još uvijek svi Sudu dostavljeni podnesci tajni pa strankama u postupku nije dopušteno javno komentirati predmet.

- Ekipa u timu je homogena i izvrsno funkcionira. Ono što radimo nije toliko prisutno u javnosti, ali bit će prilike i za to. Radimo kontinuirano, temeljito, svjesni odgovornosti i izazova pred nama.

Hrvatska ima jako dobru reputaciju pred Sudom - naglašavaju. - Iako se radi o teškom predmetu s teškim temama, cijeli je tim nevjerojatno požrtvovan i ovaj slučaj od nas traži puni angažman - kažu nam.

Naknada štete u svemu tome jest jedan od zahtjeva, ali nikako prioritet. Prioritet je voditi brigu o žrtvama koje ne smiju biti zaboravljene za povijest.

A situacija je tijekom godina bila itekako komplicirana. Kronološki, Hrvatska je 2. srpnja 1999. godine Međunarodnom sudu pravde podnijela zahtjev za pokretanje tužbe protiv povrede odredbi Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida protiv tadašnje SR Jugoslavije, a 2001. je dostavila i detaljno obrazloženje tužbe, tzv. Memorijal. Hrvatska je tužbom tražila da Srbija privede pravdi osobe koje su počinile genocidna djela, dostavi informacije o nestalim osobama, vrati kulturna dobra i plati naknadu štete.

Usmena rasprava o nadležnosti Međunarodnog suda pravde održana je u Haagu 2008., kada se Hrvatska prvi put pojavila pred Međunarodnim sudom pravde. U timu koji se tada obratio Sudu bila je i Jana Špero. I danas pamti taj važan trenutak.

- Rasprava o nadležnosti pokazala se kao lijepa i uspješna rasprava koja je završila u korist Hrvatske. Bio je to veliki trenutak za svakoga od nas - kažu sugovornici.

Pitanje nadležnosti Međunarodnog suda pravde bilo je vrlo neizvjesno jer je Sud u dosadašnjoj praksi imao dva slična slučaja u kojima je po pitanju nadležnosti donio dvije različite odluke: u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore zbog povrede odredbi Konvencije Sud je odlučio da je nadležan za tužbu. No, nije tako odlučio u slučaju tužbe Srbije i Crne Gore protiv država članica NATO-a.

Iako Sud ne odlučuje na temelju presedana, situacija u kojoj ima dvije oprečne presude o nadležnosti stavila je Hrvatsku u tešku situaciju jer je morala dokazati da je Sud nadležan, a da pri tome ne dovede u pitanje ispravnost nijedne njegove dosadašnje odluke.

Kada je Sud donio odluku da je nadležan, pravnici su se mogli baciti na samu srž slučaja. Nije išlo ni lako ni jednostavno jer je Srbija podnosila protumemorijal i protuodgovore, da bi konačno u kolovozu 2012. dostavila Sudu svoj posljednji pisani podnesak kojim je Hrvatska još jednom odgovorila na protutužbu Srbije.

Ono za što se sada hrvatski tim s pridruženim jakim snagama iz Londona priprema je usmena rasprava o meritumu predmeta koja se očekuje u prvoj polovici iduće godine, 15 godina nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za pokretanje tužbe. Redovite konzultacije odvjetnika i profesora međunarodnog prava finale su priprema uoči posljednje točke najvažnijeg sudskog spora u hrvatskoj povijesti.

Zato je atmosfera u Ministarstvu pravosuđa možda naizgled opuštena, ali pozitivna trema prije konačnog pravnog megdana u Haagu nije prisutna samo kod hrvatskih stručnjaka, nego i kod iskusnih engleskih odvjetničkih lisaca. Tijekom posljednje faze priprema širi tim obuhvaća posebno imenovane djelatnike Mnistarstva pravosuđa, osnažene nacionalnim timom iz kojega su ljudi iz različitih hrvatskih institucija koje su povezane s ovim sudskim procesom.

James Crawford

- profesor Međunarodnog prava na University of Cambridge

- profesor Međunarodnog prava na Sveučilištu u Sydneyju, dekan fakulteta

- pred Međunarodnim sudom pravde sudjelovao je u gotovo dvadeset različitih slučajeva

- odvjetnik ureda Matrix iz Londona

- pred ostalim međunarodnim sudištima zastupao je stranke u nekoliko desetaka slučajeva, ali i tužiteljstvo u slučaju Blaškić u slučaju sub poene 1997.

Sandra Šimić Petrinjak

iz Ministarstva pravosuđa predvodi mješoviti hrvatsko-engleski tim asistenata

Keir Starmer

- do listopada 2013. glavni tužitelj za Englesku i Wales

- tužitelj godine u području ljudskih prava 2007.

- dobitnik nagrada zbog svog pro bono angažmana u Ugandi, Keniji i Malaviju

- bivši savjetnik za područja ljudskih prava u policijskoj upravi Sjeverne Irske

- vodeći pravni stručnjak na području zaštite ljudskih prava, međunarodnog prava i kaznenog prava

- najnoviji član tima za tužbu pred Međunarodnim sudom pravde

Vesna Crnić Grotić

- zastupnica RH pred Međunarodnim sudom pravde

- redoviti profesor u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu u Rijeci

- članica stručne skupine Vlade RH za arbitražni spor sa Slovenijom

- profesionalna usavršavanja na Institutu F. Nansen u Oslu, na Charleston Universityju u Zapadnoj Virginiji, u UN-u u Ženevi te Asser Institutu za Međunarodno pravo u Haagu

- članica i potpredsjednica Odbora stručnjaka za Europsku povelju o manjinskim i regionalnim jezicima Vijeća Europe

- kandidatkinja za suca Europskog suda za ljudska prava 2003. i 2012.

- pozvana govornica na više od 40 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova

- voditeljica znanstvenog projekta ‘Ljudska prava i manjinska prava u europskom pravnom prostoru’

- Članica Hrvatske pravne akademije

Davorin Lapaš

- redovni profesor na Katedri za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

- usavršavanja na Haaškoj akademiji za međunarodno pravo, Asser institutu za privatno i javno međunarodno pravo u Haagu, Institutu za međunarodno javno pravo i međunarodne odnose u Solunu, Max Planck Institutu za međunarodno javno i poredbeno pravo u Heidelbergu

- član Hrvatskog društva za međunarodno javno i poredbeno pravo

- član Hrvatske akademije pravnih znanosti

- član stručnog mješovitog hrvatsko-slovenskog povjerenstva za razgraničenje

- član Suda za mirenje i arbitražu OESS-a

- suzastupnik RH pred Međunarodnim sudom pravde

Philippe Sands

- profesor prava na University College London

- suautor Projekta o međunarodnim sudovima

- direktor Centra za međunarodne sudove i tribunale, University College London

- jedan od osnivača odvjetničkog ureda Matrix u Londonu

- pred Međunarodnim sudom pravde pojavljivao se kao pravni stručnjak u desetak predmeta

- savjetnik libijske vlade u slučaju pred Međunarodnim kaznenim sudom protiv Saifa al Islama, sina Moamera Gadafija

- prijatelj Suda u slučaju protiv Charlesa Taylora zbog zločina počinjenih na području Sijera Leonea

- u top-listi odvjetnika Legal 500 opisan je kao odvjetnik koji savršeno kombinira pravnu ekspertizu s izvrsnim taktičkim vještinama

Andreja Metelko Zgombiž

- pomoćnica ministrice vanjskih poslova za europsko pravo,

međunarodno pravo i konzularne poslove

- predstavnica Hrvatske u raspravi u neovisnosti Kosova pred Međunarodnim sudom u Haagu

- članica Komisije za granice Vlade Republike Hrvatske

- predstavnica Hrvatske u Stalnom zajedničkom odboru za

sukcesiju bivše SFRJ

- suzastupnica Vlade RH pred Arbitražnim sudom u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu

Jana Špero

- načelnica Sektora za probaciju Ministarstva pravosuđa

- sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja

- od 2006. case manager i član stručnog pravnog tima koji zastupa RH pred Međunarodnim sudom pravde. Članica tima na usmenoj raspravi o nadležnosti 2008. Suzastupnica RH pred Međunarodnim sudom pravde.

- izvršna urednica knjige ‘Tužba zbog genocida u Hrvatskoj 1991. - 1995.’ urednika prof. Ivana Šimonovića

- ovlašteni predavač Međunarodnog humanitarnog prava

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 17:08