Oko 26 tisuća učenika polagalo prvi obvezni predmet na maturi: Nastavnici izdvajaju par problema, a jedan su - CD-ovi

Oko 26 tisuća učenika završnih razreda srednjih škola u četvrtak je polagalo prvi obavezni ispit državne mature, engleski jezik. Riječ je o tehnički najzahtjevnijem i po proceduri najkompleksnijem ispitu u trajanju i od tri sata, podijeljenom u tri dijela – slušni dio, čitanje i pisanje. Po informacijama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) nisu zabilježene nepravilnosti. Primljena je dojava iz škole u Slavoniji gdje je tijekom ispita jednoj učenici pozlilo te je ispit prekinut. Učenici je nakon poboljšanja stanja priznato produljenje trajanja ispita.

U dijelu škola i ove je godine problem bio organizacija prostora i kadra za nadzor učenika s teškoćama koji ostvaruju pravo na prilagođeni ispit. Po pravilima, svaki učenik s teškoćama ispit iz engleskog jezika piše u zasebnoj prostoriji uz nadzor dva profesora, s mogućnošću produljenja trajanja ispita od 50 do 100 posto, dakle do maksimalnih šest sati. Zbog toga su, primjerice, u zagrebačkoj I. gimnaziji, prvi puta maturanti polagali ispit u sportskoj dvorani, ne bi li za učenike s teškoćama osigurali dovoljan broj prostorija i nastavnika.

– Imali smo deset učenika u zasebnim prostorijama zbog toga što oni imaju pravo produljenja trajanja ispita, odnosno mogućnost višekratnog ponavljanja zvučnog dijela ispita. Tu smo se suočili s problemom nedostataka nastavnika, bili smo na rubu, kaže ravnateljica Dunja Marušić Brezetić.

U dijelu škola prilagođene ispite polagalo je i više od 20 učenika. Jedan od njih je Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu s 23 učenika koliko ih je polagalo ispit s prilagodbom.

– Ispalo je sasvim dobro jer je Nacionalni centar reagirao brzo, ponudili su drugo rješenje i ono je ostvareno. Dežurali su nam na maturi u razredima apsolutno svi profesori, a na hodnicima spremačice, odnosno tehnička i stručna služba škole. Prošlo je sve u redu, kaže ravnateljica Zdravka Krpina.

Naime, ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović potvrđuje da je evidentan rast broja učenika s teškoćama, kao i da su svjesni organizacijskih poteškoća.

– Škole koje su nam prijavile problem s provedbom prilagođenih ispita dobile su mogućnost grupiranja učenika sa srodnim teškoćama. To znači da su dva nastavnika ipak nadzirala više učenika. Suglasnost za takvu organizaciju trebali su dati učenici i ravnatelji škola, kaže Filipović.

Po podacima Nacionalnog centra, ispit iz engleskog na ljetnome roku prijavilo je 897 kandidata s teškoćama, no nisu svi ostvarili pravo na prilagođeni ispit. Na oba roka prije dvije godine takvih je kandidata s pravom pristupa bilo 767, a lani 820, pri čemu je ukupan broj maturanata u padu.

Socijalna pedagoginja Sanja Horvatić, viša stručna savjetnica u NCVVO-u, objašnjava kako učenici s teškoćama moraju biti izdvojeni zbog nalaza stručnjaka, liječnika ili psihijatra. Takav je slučaj samo na ispitima iz stranih jezika zbog dijela testa sa zvučnim zapisima. Ako učenik ima motoričke teškoće, piše sporije, ili pak ima slušne teškoće, tada ima priliku poslušati zvučni zapis više puta i u produljenom vremenu, kaže Horvatić.

Na pitanje kako objašnjava porast broja učenika s teškoćama, Sanja Horvatić kaže kako smatra da je inkluzija postala standard u Hrvatskoj i sve se više učenika s teškoćama uključuje u razne programe četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja.

– To nekada, primjerice, na prvoj državnoj maturi nije bio slučaj. Na prvim ispitima državne mature imali smo pravilnik iz 1991. godine, koji je 2015. promijenjen i omogućava širu inkluziju. Što se pak tiče učenika sa psihičkim i emocionalnim teškoćama, i njihov je broj u porastu, što se poklapa s istraživanjima o mentalnom zdravlju učenika nakon potresa i pandemije, objašnjava Horvatić.

U dijelu škola zamjerku ispitu iz engleskog daju zbog toga što se za zvučni dio ispita i dalje koriste – zastarjeli nosači zvuka, CD-ovi. Ravnateljica Hotelijersko-turističke škole priznaje da se zbog toga škola 'opremila' s nekoliko novih CD-playera.

Ravnateljica I. gimnazije Dunja Marušić Brezetić smatra kako CD-playeri, odnosno starija računala koja imaju spremnike za CD-ove, nisu rješenje za današnje doba jer takvi uređaji nestaju na tržištu.

Uz nužnost zamjene CD-ova boljim rješenjem, ravnateljica predlaže da se obavezni ispiti iz mature polažu po završetku nastavne godine. U njezinoj školi, gdje gostuju i učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog, zbog dolaska maturanata na ispite ostali učenici nisu imali nastavu. Točnije, prebačeni su na nastavu na daljinu.

– Svjesni smo prostornih i organizacijskih problema koje imaju pojedine škole i upravo smo iz tih razloga obavezne ispite iz hrvatskog i matematike stavili nakon završetka nastavne godine. U kalendaru za engleski za to naprosto nije bilo prostora, uzimajući u obzir da do 20. srpnja moramo podijeliti svjedodžbe kako bi fakulteti mogli odraditi upisni proces, odgovara ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Na upit zašto škole na maturi i dalje koriste CD-ove, objašnjava sljedeće:

– Na probnim ispitima državne mature ponudili smo varijantu školama da umjesto CD-ova za zvučni dio ispita koriste druge medije, očekujući da će to školama biti prihvatljivo nakon 12 godina koliko se CD-ovi kao zastarjeli medij koriste na maturi. Istodobno smo od škola anketom tražili da se izjasne je li im na redovitoj maturi prihvatljiva primjena novih medija ili ostajemo na starom, dakle na CD-ovima. Na žalost, 70 škola od ukupno 381, očitovalo se negativno o novoj vrsti medija, s obrazloženjem da nemaju tehničke uvjete. A 50 škola se oglušilo na anketni upitnik. Ne želeći imati dvostruke standarde interpretacije zvučnog zapisa, ostali smo na CD-ima jer neke škole očito nisu bile spremne za novo, objašnjava za Jutarnji Vinko Filipović.