UVOĐENJE REDA

Oko 28.000 osoba u RH ne živi na prijavljenoj adresi, a čak 217 tisuća nema važeću osobnu! MUP provjerava prebivališta

 Arhiva/CROPIX

ZAGREB - Oko 28.000 osoba u Hrvatskoj ne stanuje na prijavljenoj adresi, a 217.000 građana nema važeću osobnu iskaznicu, izjavila je danas načelnica MUP-ova Sektora za upravne poslove, strance i državljanstva Gordana Valenta na javnoj raspravi koju je udruga GONG organizirala povodom primjene Zakona o prebivalištu te lokalnih izbora.

Valenta je u Kući ljudskih prava kazala kako je MUP utvrdio da određeni broj osoba živi na adresama koje nisu u registru geodetske uprave (bivše i nepostojeće ulice ili srušeni objekti).

Svi oni, napomenula je, do kraja godine trebaju svoj status uskladiti sa zakonom kako ne bi bili brisani iz evidencije prebivališta, pa u MUP-u tada očekuju velik broj odjava.

Istaknula je da je prebivalište odjavilo 5700 osoba, te, odgovarajući na upit, izvijestila da se u Vukovaru u ožujku vodilo oko 2500 takvih postupaka, ali da treba pričekati njihov završetak "jer su konzekvence dalekosežne".

Preliminarno GONG-ovo izvješće o provedbi Zakona o prebivalištu pokazuje da je ključna njegova ujednačena, profesionalna i neovisna provedba te postupanje policije, kako bi se izbjeglo samovoljno brisanje iz evidencije prebivališta ili prijave na nepostojeće adrese bez čvrstih dokaza, što može dovesti do diskriminacije građana.

Istaknuo je to izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, nužnim ocijenivši da MUP provede ciljanu javnu kampanju informiranja građana u RH i susjednim zemljama o promjeni Zakona, odnosno mogućim promjenama statusa građana te gubitku određenih prava prije isteka zakonskih rokova 29. prosinca 2013.

Unatoč provedbi zakona, ističu u GONG-u, dio građana će i dalje imati dvostruko prebivalište i taj bi se problem trebao riješiti izmjenama Zakona i međudržavnim sporazumima, te sveobuhvatnom kampanjom informiranja hrvatskih državljana o ažuriranju evidencije prebivališta.

Predviđeno je prijelazno razdoblje i za osobe obuhvaćene programom obnove i stambenog zbrinjavanja, a Zelić potrebnim smatra i da se dugoročno ustroji jedinstvena državna baza podataka kako bi svi podaci bili u jedinstvenoj evidenciji, a ne kao do sada u njih nekoliko.

Napomenuo je da se policija aktivno uključila u provjeru prebivališta i utvrdila nepravilnosti u 494 slučaja, od čega PU zagrebačka 119 slučajeva sumnje u točnost podataka, a PU splitsko-dalmatinska u tri.

Svatko može tražiti provjeru podataka, pa je tako 7949 subjekata prijavilo da određene osobe ne žive na prijavljenim adresama. Na području PU zagrebačke prijavljeno je 647, a PU dubrovačko-neretvanske 334 slučajeva. Do sada je u Hrvatskoj donijeto 2052 rješenja o odjavi prebivališta.

Novi Zakon o prebivalištu donio je mnoge novine, među kojima i lakšu odjavu i prijavu prebivališta, odnosno jednostavniju dokumentaciju i postupak, kao i prijavu odlaska iz RH na rok dulji od godine dana radi školovanja, liječenja ili privremenog rada.

Takav se status može produljivati do pet godina i ne povlači za sobom brisanje iz evidencije prebivališta.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine pozdravio je, u ime Savjeta, primjenu Zakona i uvođenje reda, upozorivši da su otvorena mnoga pitanja, pa se i pojavile dezinformacije, zbog čega je potrebna edukacijska kampanja kako bi građani bili potpuno i pravilno informirani.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:12