PIŠE GORDAN MALIĆ

Oko 30 boraca iz BiH nakon rata okrenulo se terorizmu

Treba napomenuti da nisu svi mudžahedini u postrojbama Armije BiH sudjelovali u ratnim zločinima

ZAGREB - “Mi nismo zvali mudžahedine, vrata Bosne i Hercegovine otvorili su im Hrvati” - izjavio je pokojni Alija Izetbegović 2. listopada 2001., na svojoj zadnjoj konferenciji za tisak u funkciji predsjednika Stranke demokratske akcije.

Mirovni sporazum

Iako je Izetbegović govorio istinu (da su mudžahedinske skupine u BiH uglavnom dolazile preko Hrvatske), činjenica je da ih je pozvala i naoružala njegova Stranka demokratske akcije (SDA).

SPECIJAL: BIN LADENOV KRAJ

Islamske dragovoljce SDA je štitila i godinama nakon što je rat završen, a 14. prosinca 1995. potpisan mirovni sporazum za BiH u Parizu, gdje su se u Aneksu 1-A, članka III. st. 2. o mudžahedinima, sve tri strane obvezale da će 30 dana nakon sporazuma osigurati napuštanje stranih trupa, individualnih savjetnika, dobrovoljaca i plaćenika s prostora BiH.

Unatoč tome odred El mudžahid ostaje u Srednjoj Bosni, a dio mudžahedina dobiva bosanskohercegovačko državljanstvo ili nastavlja djelovati kroz arapske humanitarne agencije: IGASSA, Humanitarian Relief Agency, Third World Relief Agency, a dio dobiva funkciju instruktora u kampovima pod kontrolom bošnjačkih i iranskih tajnih službi (kamp Pogorelica).

Egipatska frakcija

Ipak treba napomenuti da nisu svi mudžahedini u postrojbama Armije BiH sudjelovali u ratnim zločinima ili terorističkim aktivnostima, kao i to da su samo rijetki među njima bili bliski al-Qa’idi.

Kontrolu nad približno 185 pripadnika islamističkih organizacija, koliko ih je, navodno, nakon Daytona registrirano u sarajevskom MUP-u, pokušavale su iskoristiti i obavještajne službe zainteresiranih arapskih zemalja (Saudijske Arabije, Irana, Iraka) i Turske, ali i agencije NATO država.

Vehabije u BiH

Glavnina islamističkih dragovoljaca u BiH je stizala iz Saudijske Arabije pod plaštem humanitarnih organizacija IGASSA i Al Haramein, te iz Sudana i Egipta u organizaciji egipatske terorističke skupine Gama al Islamiya (GIA) jedne od frakcija Muslimanske braće.

Saudijski dragovoljci koji su sudjelovali i u ratu u Čečeniji, bili su posebno utjecajni unoseći u mudžahedinske redove vehabijski (radikalno sunitski) fanatizam, koji se manifestirao i u počinjenim ratnim zločinima nad civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Dolaskom u BIH mudžahedini su bili raspoređivani u redove tzv. Muslimanskih obrambenih snaga (MOS), a potom i u jedinicu El Mudžahid, koja je formalno bila dio 7. muslimanske brigade u okviru 3. korpusa Armije BiH. Prema podacima UNPROFOR-a, kroz tu je postrojbu prošlo približno 3000 islamskih boraca.

U to vrijeme zapadne obavještajne službe nisu vidjele prijetnju u djelovanju vehabija u BiH, jer su ih više zabrinjavale veze stranke SDA sa službenim Iranom. No, nakon terorističkog napada al-Qa’ide na New York 2001., postrojbe SFOR-a bave se uglavnom nadzorom vehabijskih skupina u BiH.

Prestanak suradnje

Nastavak obuke i protekciju mudžahedinskih postrojbi u BiH osiguravali su Hasan Čengić, zamjenik ministra obrane Federacije BiH, i Bakir Alispahić, direktor AID-a (bošnjačke tajne službe), koji je smijenjen nakon ukidanja iranskog kampa za obuku u Pogorelici 2001.

Na pritisak SAD-a vodeća bošnjačka stranka SDA prestaje suradnju s vladama i organizacijama Saudijske Arabije i Irana te se okreće partnerstvu s Republikom Turskom i njenom vodećom strankom Pravde i Razvoja (AK). Time je okončano razdoblje povezanosti bosanskohercegovačkih političara s arapskim islamistima, što bi se se moglo nazvati i Pax Americanom, budući da je upravo Turska jedan od strateških saveznika SAD-a u borbi protiv al-Qa’ide.

Dio mudžahedina nakon završetka rata pridružio se mreži al-Qa’ide u svijetu ili se pridružio postrojbama čečenske armije. Prema podacima bosanskohercegovačkih službi, oko 30-ak mudžahedinskih boraca sudjelovalo je u terorističkim akcijama po cijelom svijetu. Najpoznatiji među njima su:

Svjetski teroristi

Zuhair Handala , saudijski i državljanin BiH, osuđen u odsustvu zbog postavljanja auto bombe u Mostaru 1997. g., Saleh Nidal, Jemenac i pripadnik GIA-e, kojeg talijanske vlasti traže zbog terorističke obuke islamista u Bologni, Karim Saim Atmani, Alžirac koji je nakon rata u BiH sudjelovao u planiranju terorističkih akcija u Kanadi i SAD-u. Među mudžahedinima koji su djelovali u BiH istaknuti su i Abu Mali alias Amer katebat, Egipćanin koji je u BiH predvodio odred Alahovih ratnika, zvan Amer.

S djelovanjem al-Qa’ide često se spominjala i humanitarna organizacija TWRA, čiji je utemeljitelj i ravnatelj El Fatih Hassanein iz Sudana, nekadašnji student medicine u Sarajevu. TWRA je djelovala u Beču, a imala je svoje urede i u Zagrebu, Splitu, Mostaru, Bihaću te Sarajevu.

Preko računa ove organizacije prošlo je oko 350 milijuna USD namijenjenih naoružavanju Armije BiH, a nakon pretresa utvrđeno je kako je TWRA između ostalih povezana sa šeikom Omarom Abdelom Rahmanom, radikalnim egipatskim imamom osuđenim na doživotni zatvor radi planiranja više terorističkih napada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 12:36