OKRUGLI STOL HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA O TERITORIJALNOM USTROJU: HDZ i SDP suglasni da se županije neće ukidati

Koja god od dviju vodećih koalicija u zemlji bude u prilici nakon 8. studenoga formirati vlast, neće značajnije, a kamoli radikalno, zadirati u postojeći teritorijalni ustroj zemlje. Ako je oko toga do sada i bilo dvojbi, one su otklonjene na jučer održanom okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) posvećenom javnoj upravi i teritorijalnom ustroju, na kojem su se i predstavnici SDP-a i predstavnici HDZ-a uglavnom založili za zadržavanje statusa quo u teritorijalnom ustroju zemlje. Ili, u najboljem slučaju, samo za kozmetičke promjene.

I u SDP-u i u HDZ-u, naime, Hrvatsku i dalje vide podijeljenu na županije, gradove i općine. Za SDP je to, u više je navrata ponovio ministar uprave Arsen Bauk, prvorazredno političko pitanje oko kojeg u hrvatskom društvu nema suglasja, a mogućnosti zadiranja u aktualni teritorijalni ustroj države limitira i Ustav. S druge strane, u HDZ-u inzistiraju na zadržavanju postojećih županija, uz obrazloženje da su se građani “stopili” s njima.

Slično razmišljaju

- Drago mi je da smo konačno otklonili dvojbe oko toga što sa županijama. Kukuriku koalicija je oko toga dosta lutala: prvo je zagovarala regije, da bi se sada vratila na županije. Županije su nezaobilazne - kaže Goran Pauk, šibensko-kninski župan iz redova HDZ-a i predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Dvije vodeće stranke u zemlji slično gledaju i na budućnost gradova i općina. I u SDP-u i u HDZ-u su svjesni da brojne općine, među kojima nemali broj njih nema ni tisuću stanovnika, ne bi mogle opstati bez pomoći države, što znači da same nisu u stanju financijski pokriti ni “hladni pogon” vlastitog postojanja, no u objema strankama ističu kako su one, bez obzira na to jesu li financijski održive, važne već i zbog ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Drugim riječima, da je u Hrvatskoj ostalo samo stotinjak općina, koliko ih je bilo do početka 1993., pitanje je kada bi brojni gradići i sela dobili neophodnu infrastrukturu. K tome, i briga o građanima i lokalnoj zajednici, ističe Darko Koren, koprivničko-križevački župan i predstavnik Domobljubne koalicije na okruglom stolu, bolja je s malim općinama. Već i time one su, po mišljenju vodećih stranaka, opravdale svoje postojanje.

U objema strankama, doduše, svjesni su da će dio općina u budućnosti vjerojatno trebati ukinuti. Ipak, i SDP-ovci i HDZ-ovci priznaju kako će u lokalnim sredinama biti jako teško slomiti otpor građana ukidanju “baš njihove” općine.

Ništa od sjekire

- Brač je danas podijeljen na jedan grad i sedam općina, dok je nekad cijeli otok bio jedna općina. U budućnosti bi on mogao biti ili jedna ili osam općina, a nikako četiri, kako pojedinci predlažu - objasnio je Bauk “bračku dilemu”, objasnivši da su se stanovnici srodili s postojećom podjelom.

Takvih dilema ima u cijeloj Hrvatskoj. Zato vodeće stranke u redefiniranje gradskog i općinskog ustroja ne bi išle sjekirom, već bi eventualne zahvate provodile zaobilaznim putem.

S druge strane, teritorijalni ustroj Hrvatske, koji čini 21 županija, 128 gradova i 428 općina, pri čemu se Grad Zagreb pojavljuje u dvojakoj funkciji - kao grad i kao županija, poslodavcima je već godinama trn u oku. Uz to što ga smatraju preskupim za državu veličine Hrvatske, on je, tvrde, i neučinkovit, te je u velikoj mjeri krivac za slabu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. U HUP-u upozoravaju i na “šumove u komunikaciji” koji se često javljaju između vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a što je jedna od glavnih kočnica investicija. Stoga u HUP-u zagovaraju “resetiranje” sustava lokalne samouprave.

Bez jasnih odgovora

Ni u stručnim krugovima, čini se, nemaju puno bolje mišljenje o dosezima hrvatskog modela lokalne samouprave, a ne slažu se ni s ocjenama da je on općeprihvaćen među građanima, kako tvrdi politika.

- Hrvatska je praktično, u funkcionalnom smislu, odustala od sadašnjeg teritorijalnog ustroja, iako ga još uvijek zadržava na sadašnjoj razini pojavnosti - ocijenio je Đulabić, potkrijepivši to, među ostalim, činjenicom da se glavnina upravnih, sudbenih i drugih usluga stanovništvu zapravo i dalje pruža u nekadašnjim općinskim središtima.

Pa ipak, iz HUP-a poručuju da od stranaka u javnoj raspravi ne uspijevaju čuti konkretne odgovore na pitanje kako žele reformirati lokalnu samoupravu.

- Bojim se da ćemo i s novom Vladom, koja god bude, voditi iste diskusije. Stalno se vrtimo u kružnom toku - zaključio je Majetić.