Oporba će podržati izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2019. godini

Oporbeni klubovi zastupnika najavili su da će podržati izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2019. prema kojem je nakon ulaska Hrvatske u EU zabilježen pad broja korisnika, a zauzeli su se za otvaranje zona u trećim zemljama i otvaranje slobodne zone na Baniji.

Predstavnica Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović rekla je da su nekoć u slobodnim zonama dominirale proizvodne djelatnosti, dok danas prevladavaju skladištenje, prateće usluge i trgovina pri čemu se tek trećina poduzetnika bavi proizvodnjom.

Najavila je da će podržati izvješće, ali i istaknula da treba ići korak dalje kako bi se infrastruktura u zatvorenim zonama aktivirala na drugačiji način, prikladniji Hrvatskoj kao članici EU.

Anja Šimpraga iz SDSS-ova Kluba zastupnika rekla je da su slobodne zone s ulaskom u EU izgubile na atraktivnosti jer su poduzetnici ostali bez povoljnijeg carinskog tretmana.

Pozvala je nadležno ministarstvo i Vladu da razmotri formiranje slobodne zone na području Banije, gdje bi poduzetnici imali centralno mjesto okupljanja, u blizini Zagreba i granice s BiH.

U ime Kluba zastupnika SDP-a Željko Pavić rekao je da je veliki pad broja korisnika evidentan, jer ih je velik dio nakon ulaska u EU izgubio interes za poslovanje. Nada se da se neće dogoditi da se slobodne zone iznenada ugase, a da Hrvatska nema strategiju izlaska iz slobodne zone.

Predložio je da se zone otvore za treće zemlje te da se da preporuka kako bi gradovi u kojima su zone u stečaju, a nemaju dovoljno mjesta u poslovnoj zoni, sudjelovali u otkupu tih parcela.

Anka Mrak Taritaš iz Kluba zastupnika Centra i Glasa rekla je da se treba prilagoditi novom značaju i voditi računa da se odgovori novim trenucima u kojima se odvija gospodarstvo.

Tomislav Klarić iz Kluba zastupnika HDZ-a zaključio je kako je dobro što je generator prenamjena tog prostora u smislu poduzetničkih aktivnosti prema zakonu o poduzetničkoj infrastrukturi.

U 2019. u Hrvatskoj bilo je evidentirano 11 slobodnih zona, od kojih su dvije tijekom godine bile u postupku likvidacije, a jedna neaktivna. U osam aktivnih poslovao je ukupno 71 korisnik što je za 20,22 posto manje nego u 2018., a bilo je zaposleno 2817 radnika što je za 2,36 posto manje.

Uzrok padu u broju korisnika je postupak likvidacije Krapinsko-zagorske slobodne zone koji je započet u studenome 2018., navedeno je u izvješću.

Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona u 2019. iznosili su 1,69 milijardi kuna, a dobit 93,6 milijuna kuna, navodi se u izvješću.

Trend smanjenja slobodnih zona u Hrvatskoj ukazuje na to da slobodne zone nastavljaju s poslovanjem na lokacijama gdje za to postoji interes poduzetnika- korisnika slobodnih zona, dok se na ostalim područjima okreću modelima poslovanja koji su prikladniji za njihove korisnike, uglavnom poduzetničkim zonama.

Jedna od posebnosti slobodne zone je da su infrastrukturno opremljene i da se PDV za robu koja je smještena u zoni plaća tek kada roba napušta slobodnu zonu i kada je njezino konačno odredište tržište EU, što uključuje i tržište Hrvatske, dok je roba izuzeta od plaćanja poreza kada je odredište robe iz slobodne zone tržište trećih zemalja.