Osijek je prvi grad koji u stambenim zgradama prikuplja biootpad

Osijek je prvi hrvatski grad u kojem se u zgradama kolektivnog stanovanja odvojeno prikuplja biorazgradivi otpad. Ostaci voća i povrća, listova kupusnjača, ljuske jaja, talog od kave, vrećice čaja... trenutačno se u 3450 osječkih stanova odvajaju u posebne 16-litarske posude Organko, koji je tako koncipiran da se već u njemu obavlja početni proces dozrijevanja biorazgradivog otpada, a nakon što se ta mala posuda napuni, njezin sadržaj odlaže se u veliku smeđu kantu koja se nalazi u svakoj zgradi.

Jednom tjedno radnici Unikoma dolaze s malim kamionetom koji prikuplja biootpad i odvoze ga na kompostanu na Biljskoj cesti u Osijeku. Do polovice ove godine građanima će biti podijeljeno još 2000 Organka te smeđe posude, čime će sve zgrade kolektivnog stanovanja u Osijeku biti pokrivene tim u Hrvatskoj jedinstvenim projektom.

Od vrata do vrata

- Unikom je 2014. godine sukladno dotadašnjoj praksi korištenja EU fondova prekogranične suradnje počeo s uvođenjem novih sustava odvajanja otpada. To su bili pilot-projekti koji su nam dali uvid u to koliko su građani spremni prihvatiti takav način prikupljanja otpada, što mi možemo učiniti da to prilagodimo što više njima i da imamo konkretne rezultate.

Recimo, kada smo uveli prikupljanje papira sustavom “od vrata do vrata”, naglo su skočile količine odvojeno prikupljenog papira u odnosu na vrijeme kada ga se prikupljalo putem eko otoka, a o čistoći sirovine ne treba govoriti. Kroz papir smo vidjeli da je taj princip vrlo učinkovit, jer građani to rade u svome domu i ne moraju izlaziti van. Sukladno tomu počeli smo i s plastikom te krenuli u razmišljanje kako to učiniti s biorazgradivim otpadom - kaže nam Davor Vić, direktor Unikoma.

Priprema za projekt bio im je elaborat koji su izradili u prosincu 2013. godine i koji je pokazao da biorazgradivi otpad u sastavu miješanog komunalnog otpada čini čak 30 posto.

- Nismo htjeli ići lakšim putem, da građanima podijelimo vrtne kompostere i prepustimo sve njima. Konačno, u objektima kolektivnog stanovanja to je i problem, s obzirom na ograničenost prostora - rekao je Vić.

Za već opisani put biootpada od stana i Organka do kompostane na Biljskoj cesti, gdje se otpad obrađuje i prerađuje u kompost, u Unikomu kažu kako je to “najbolji primjer cirkularne ekonomije u uporabi otpada”.

- Kompostana je kapaciteta 7000 tona i dobila je uporabnu dozvolu, pa sada izlazimo iz pokusne faze. Kompost ćemo moći plasirati na tržište, a svakako ćemo dio vratiti građanima koji to budu htjeli kroz besplatnu podjelu, jer su konačno oni i dali sirovinu za njega - istaknuo je Vić.

Educiranje građana

Kompostana je nastala i zbog internih potreba Unikoma, a s obzirom na to da je Osijek poznat kao grad parkova i zelenila, pa Unikom ima puno vlastitog biootpada, što su dodatno pojačali podjelom posuda za odvajanje biorazgradivog otpada, ali i educiranjem građana o tome kako to činiti i zašto je to važno.

- Odaziv je jako dobar, građani prate taj prirodan slijed i to odlično funkcionira. Do polovice ove godine pokrit ćemo posudama za biorazgradivi otpad sve zgrade kolektivnog stanovanja, a kad je riječ o objektima individualnog stanovanja, i njima smo podijelili pokusno 600 kompostera, ali u daljnjem tijeku očekujemo da građani, posebno u prigradskim naseljima, sami pribjegnu kompostiranju.

Konačno, kada budemo donosili novu cijenu usluge, oni će se izjavom očitovati žele li odvoz biorazgradivog otpada. Ako se odluče sami kompostirati, račun će im biti niži - rekao je Vić, istaknuvši kako je sav novac za ovaj projekt osiguran iz EU fondova u projektima prekogranične suradnje s kolegama iz mađarskog Beremenda i uz potporu RRA Slavonije i Baranje.