Ostaje zabrana rada nedjeljom, odbijena i ocjena ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama

Ustavni sud donio je odluke kojima ostaju na snazi Zakon o trgovini, te Zakon o izbornim jedinicama. To znači da će trgovine i dalje moći raditi samo 16 nedjelja u godini, a da ćemo na izbore ići u okviru iskrojenih izbornih jedinica.

Objavio je to predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

- Donijeli smo tri odluke od javnog interesa. Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a 4 je najavilo izdvojeno mišljenje. Odbili smo i zahtjev za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama, a odluka je donesena većinom od 9 glasova - kazao je Šeparović dodajući kako je ukinut i članak 43. stavak 3. Zakona o HRT-u kojim je propisano da kad HRT obavlja djelatnost, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk. Ta je odluka donesena jednoglasno.

Obrazlažući odluke o zabrani rada nedjeljom, Šeparović se osvrnuo na njihove ranije odluke kojma se ta zabrana ukidala kazavši da se Ustavni sud u ranijim odlukama referirao na ranije zakone, dok se sada referirao na aktualni, pa prijašnji argumenti ne vrijede. Ustavni suci smatraju da je rješenjem po kojemu bi trgovine mogle raditi samo određeni broj nedjelja uvažio potrebu balansa između suprotstavljenih interesa.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini podnijela je Udruga Glas poduzetnika i 15 malih trgovaca, Hrvatska udruga poslodavaca, te stranka Fokus.

- U odnosu na pitanje razmjernosti mjere, Ustavni sud pošao je od stajališta da je za njezinu razmjernost potrebno osigurati uravnoteženi odnos između prava i interesa triju grupa adresata mjere: gospodarskih subjekata (trgovaca), njihovih zaposlenika i potrošača - kaže se u sažetku odluke.

Trgovcima nije nametnut prekomjerni rad

O pitanju razmjernosti u odnosu na zaštitu prava trgovaca ustavni suci su naveli da nije moguće apsolutno ostvarenje poduzetničkih sloboda, a da se njihovo ograničenje treba gledati i u skladu s člankom Ustava koji Hrvatsku određuje kao socijalnu državu. Trgovci, kažu, sami određuju koje će nedjelje od dopuštenih 16 u godini raditi.

- Osporena mjera ne predstavlja zabranu rada nedjeljom i blagdanom već njezino ograničenje - kaže Ustavni sud.

U odnosu na zaštitu prava zaposlenika, ustavni su suci ocijenili da zaposlenicima u djelatnosti trgovine nije nametnut prekomjeran teret jer, s jedne strane, zaposleni u trgovini nedjeljom kada ne rade mogu, kao i svi ostali građani, ostvariti pravo na obiteljski život, ali su s druge strane dužni raditi 16 nedjelja koje njihov poslodavac odredi.

Nadalje, u odnosu na potrošače također se kaže da osporavani zakon ni njima nije nametnuo prekomjerni teret jer svoje potrebe za opskrbom i dalje mogu zadovoljiti u sve dane od ponedjeljka do subote, te u 16 nedjelja koje trgovci odrede kao radne.

U odnosu na prijedlog ocjene Zakona o izbornim jedinicama koji su podnijeli oporbeni zastupnici Ustavni sud se najprije osvrnuo na neustavnu situaciju koja je nastala jer je Zakon bio objavljen u Narodnim novinama 4. listopada, a u njemu je pisalo da stupa na snagu 1. listopada.

- Neustavnu pravnu situaciju koja je trajala od 1. listopada 2023. do 2. studenog 2023. ispravio je sam zakonodavac prije nego što je Ustavni sud odlučio o podnesenom zahtjevu i prijedlozima. Stoga je Ustavni sud obustavio postupak u povodu zahtjeva odnosno odbacio prijedloge - navodi se u sažetku odluke Ustavnog suda.

U odnosu na prigovor zastupnika Mosta da se ovako definiranim izbornim jedinicama s brojem birača kao osnovom za njihovo određivanje i nadalje ne ostvaruje jamstvo jednakog biračkog prava, Ustavni sud odgovara kako je zakonodavac kao referentno mjerilo snage biračkog prava u 10 izbornih jedinica odabrao broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Dalje navode kako je za točnost podataka u registru birača zaduženo tijelo državne uprave, te Vlada koja nadzire njihov rad. Pritom navode da primjena i izvršavanje radnji nadležnih tijela iz Zakona o registru birača ili Zakona o prebivalištu koja također mogu mogu biti mjerodavni za točnost podataka, ne mogu biti predmet ustavnosudske ocjene u okvirima postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama.

Prirodne granice

Poanta je da su ustavni suci utvrdili kako je zakonodavac u sklopu novog, osporavanog, Zakona o izbornim jedinicama uspostavio mehanizam kontinuiranog praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama, istaknuo da je ta kretanja dužno pratiti Ministarstvo pravosuđa i uprave, te ako u bilo kojoj izbornoj jedinici bude više od plus ili minus pet posto birača od osnove, o tome bez odgode mora obavještavati Vladu. Nadalje, Vlada je dužna dva puta tijekom kalendarske godine dostavljati Saboru izvješće o broju birača upisanih u registar.

Ustavni sud je odbacio i prigovore da se dvije trećine svih jedinica područne (regionalne) samouprave nalazi unutar jedne izborne jedinice, te da se prilikom određivanja njihovih granica nije vodilo računa i o drugim kriterijima kao što su prirodne granice, te povijesni sociološki, kulturološki, prometni i drugi kriteriji.

Ustavni suci, međutim, smatraju da je zakonodavac, unatoč tome što se, primjerice 4. izborna jedinica proteže od Koprivnice do Beleg Manastira, slijedio kriterije kao što su prirodne granice, povijesni, sociološki i drugi kriteriji, a da se pritom ne naruši primarno mjerilo - jednaka težina glasa u svakoj izbornoj jedinici.

- Ustavni sud je ocijenio kako je zakonodavac kod kreiranih izbornih jedinica uvažio mjerila takozvane zemljopisne kartografije, potrebu da se granice izbornih jedinica što više podudaraju s administrativnih granicama i da se uvažavaju prirodne.