'OŠTETIO AGROKOR ZA 7,8 MILIJARDI KUNA!' Otkrivamo što sve stoji u Ramljakovoj kaznenoj prijavi i tko je osim Ivice Todorića njome obuhvaćen

Kaznena prijava koju je izvanredna uprava Agrokora, odnosno Vladin povjerenik Ante Ramljak podnio Državnom odvjetništvu temeljem revidiranog revizijskog izvješća PwC-a “teška” je, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, čak 7,8 milijardi kuna.

U prijavi se, prema neslužbenim informacijama, za lažiranje financijskih izvješća, odnosno zloupotrebe i povrede obveza vođenja poslovnih knjiga te krivotvorenja tereti “Ivicu Todorića i druge odgovorne osobe iz koncerna”, što se, sukladno zakonskim odredbama, odnosi ne samo na članove Uprave Agrokora nego i Nadzornog odbora. Pritom su, tvrde naši izvori, prijavom obuhvaćeni i neimenovani članovi obitelji Todorić. Sama kaznena prijava sastoji se od tri dijela.

Najveća stavka

Prva optužba s inkriminiranom štetom za Agrokor od gotovo 2,3 milijarde kuna odnosi se na stavke koje su se vodile kao troškovi za pripremu IPO-a. Todorić je, naime, 2010. sklopio ugovor s Agrokorom o pripremi ulaska na burzu, pri čemu je ugovoreno da se svi troškovi vode na tvrtku. U slučaju uspješno provedenog IPO-a Todorić bi podmirio sve troškove, a ako cijela priča padne u vodu, troškovi bi ostali Agrokoru. Taj je ugovor raskinut koncem prošle godine, a svi su troškovi ostali Agrokoru.

Međutim, prema nalazu revizora iz PwC-a, dio tih troškova uistinu se može povezati s pripremama za IPO, ali se barem polovica, kako je na prezentaciji u ponedjeljak istaknuo i Ramljak, odnosi na privatne troškove Ivice Todorića i članova njegove obitelji. Upravo zbog ovih privatnih troškova odvjetnici koje je angažirala izvanredna uprava odlučili su kaznenom prijavom obuhvatiti i članove obitelji Todorić zbog moguće protupravno stečene imovinske koristi.

Drugom optužbom obuhvaćeni su zajmovi u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna, koje je Agrokor odobrio nizu tvrtki, a od čega 650 mil. kuna otpada na zajam Ivici Todoriću kao fizičkoj osobi. Prema prijavi, ti su zajmovi u poslovnim knjigama pogrešno prikazivani kao depoziti.

Trećom točkom obuhvaćeni su pak zajmovi koje je Agrokor dobivao, ali ih nije knjižio ili ih je knjižio kao kapital. Radi se u prvom redu o milijardu kuna zajma koji je Agrokoru dao Adris, a Agrokor je to umjesto kao dug, knjižio kao kapital. Uz to, utvrđena su daljnja zaduženja kod poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi kuna, a koja uopće nisu knjižena.

Prvi koraci

Sada je na potezu zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo koje već mjesecima zajedno s forenzičarima, policijom i drugim institucijama provodi opsežne predistražne radnje. Može se pretpostaviti da su se oni bavili i pozadinom sada javno iznesenih spornih stavki iz financijskih izvješća, kao i drugim sumnjivim radnjama u Agrokoru i kompanijama iz njegova sastava. Usto, gotovo je sigurno da su pročešljali poslovanje koncerna ne samo u 2016. i 2015. godini nego da su izvidi “išli” godinama unatrag.

Koliko će istražiteljima još trebati da do kraja poslože kockice mozaika nezakonitosti u radu Agrokora i kada će i protiv koga otvoriti istragu, može se samo nagađati. No, najkasnije nakon prezentacije revidiranog izvješća, svi se slažu da je otvaranje kaznenog postupka u slučaju Agrokor neminovno.

Neki u javnosti označavaju šutnju DORH-a neprimjerenom i pritom postavljaju pitanje što se još čeka, zašto se ne ide u akciju uhićenja. No, oni upućeni u standardne procedure kazneno-pravnog procesuiranja ističu da su izvidi po zakonu tajni te napominju da je ovakva potpuna zatvorenost tužiteljstva tipična za završnu fazu predistražnog postupka.

Pravne mogućnosti

Pozivanje Ivice Todorića i drugih odgovornih osoba iz vrha Agrokora na obavijesna ispitivanja, u svjetlu svih iznesenih podataka, baš i nije realno. Puno je realnije očekivati da će istražitelji, kako to inače rade, glavne potencijalne osumnjičenike ostaviti “za kraj”, da će u trenutku otvaranja istrage naložiti njihovo privođenje, nakon čega će uslijediti tzv. prvo ispitivanje na kojem će imati priliku iznijeti svoje obrane.

Boravak pojedinih osoba koje bi se mogle naći na udaru tužiteljstva u inozemstvu ne bi trebalo predstavljati nikakve prepreke za sam kazneni postupak. Spominje se, primjerice, da je Ivica Todorić trenutačno u Londonu, da su pojedini članovi njegove obitelji u Austriji. Ako bi tužiteljstvo protiv njih otvorilo istragu, a oni se u kratkom roku ne bi dobrovoljno vratili u Hrvatsku, ostala bi otvorena mogućnost da se za njima raspiše europski uhidbeni nalog, pa i međunarodna tjeralica.

Izručenje Hrvatskoj mogli bi u konačnici izbjeći samo oni koji bi se sklonili na neke mnogo egzotičnije destinacije izvan EU, s kojima Hrvatska nema potpisane odgovarajuće ugovore i protokole. Pritom treba napomenuti da svako imalo dulje izbivanje iz RH nakon otvaranja istrage, u slučaju kasnijeg izručenja, može biti čvrst argument za dulji boravak u istražnom zatvoru.