OTKRIVAMO: BANDIĆEV ZADNJI UVJET VLADI Tražio promjenu tri zakona kako bi se Zagreb mogao zadužiti bez ograničenja

Grad Zagreb, kako doznajemo, od Vlade traži izmjene tri zakona koji su vezani uz financiranje lokalne i regionalne uprave i samouprave kako bi se mogao bez ograničenja zaduživati, a sve s ciljem da izda obveznice vrijednosti do okvirno 5 milijardi kuna preko kojih bi sufinancirao obnovu grada nakon snažnog potresa koji je 22. ožujka napravio značajnu štetu vlasnicima, uglavnom, donjogradskih nekretnina.

Da je to jedna od ideja koju su izložili potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću potvrđuje nam Slavko Kojić, gradski zastupnik stranke Milana Bandića i bivši šef gradskih financija.

Limiti zaduženja

Ideja je, kaže Kojić, da se izmijene propisi koji ograničavaju mogućnost izdavanja emisije obveznica.

- Mi bismo htjeli da jedinice lokalne samouprave, prije svega Grad Zagreb, uopće nemaju ograničenja kod zaduživanja, kao što država nema, jer nam je sada to ograničeno na dva posto proračuna godišnje i ukupno 20 posto. Tražimo ili delimitaciju na 50 posto ili bez ikakvog limita kako bismo mogli izdati obveznice na duži rok, pa i do 15-20 godina jer nema sigurnijeg ulaganja od obveznica koje se mogu ponuditi građanima - pojašnjava Kojić.

Limiti zaduženja sada su definirani Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, Zakonom o proračunu i Zakonom o izvršenju proračuna, a Grad Zagreb o tome već neko vrijeme pregovara s Marićem. Prema njihovu tumačenju on nije zatvorio vrata, ali nije ni oduševljen s takvom idejom, pa od njega onda traže da on da neko rješenje, ako već neće pristati na njihovo.

- Ima takvih ideja, ali još uvijek je to u fazi razmišljanja. Razgovori su se vodili više puta, a mi tražimo da se prilagode zakonska rješenja kako bi se omogućili veći prihodi Gradu - kaže Kojić. Bivši pročelnik Gradskog ureda za financije pojašnjava i kako je Grad zapao u financijske probleme za što smatra odgovornom državnu vlast, i to ne samo ovu već sve vlade unatrag 20 godina.

Naime, Grad Zagreb bi za 2019. trebao u Fond poravnanja za slabije razvijene lokalne jedinice uplatiti 860 milijuna kuna, a da nije toga, tvrdi Kojić, sutra bi mogli ukinuti prirez u Zagrebu, koji je najveći u državi i iznosi 18%. Ne uplaćuje samo Zagreb u taj Fond, nego i drugih 36 razvijenijih gradova i to 17% od prikupljenog poreza na dohodak.

- Porezna reforma koju je Vlada provela suprotna je Ustavu, koji u tri stavka članka 131. propisuje da potkapacitirane lokalne jedinice pomaže država, a ne solidarno jedinice.

Ta odredba je preuzeta iz Europske povelje. To je glupost, jer onda te jedinice koje su nerazvijenije nemaju ni motiva da se razvijaju kada znaju da će dobiti sredstva iz Fonda kojeg pune drugi gradovi poput Zagreba, Rijeke, Splita, Opatije, Rovinja, Umaga, Svete Nedelje... - kaže Kojić. Da Zagreb, dodaje, ima te prihode, onda bi mogao i prirez ukinuti. Međutim, s obzirom na više od 20 decentraliziranih funkcija koje ima, a da su prihodi na istoj razini upravo zbog iznosa koji uplaćuju u Fond, to se neće dogoditi.

U zadnji čas

- Školstvo, zdravstvo, socijala, komunalni poslovi - sve to raste i razvija se, a mi već pet godina imamo jednaku svotu od poreza na dohodak jer se smanjio porezni pritisak na plaće. Preko 50 posto zaposlenih u Gradu ne plaća porez. I to je OK, političko rješenje s kojim se željelo ojačati osobnu potrošnju ne teret opće potrošnje, ali s druge strane treba biti i supstitucija, što je trebao biti porez na nekretnine, ali od toga se odustalo. I mi se sada nalazimo u problemu jer ne možemo financirati osnovne funkcije - tvrdi Kojić.

Podsjetimo, još krajem siječnja ove godine pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik poslala je dramatičan dopis gradonačelniku u kojem je upozorila da se manjak na kraju prošle godine popeo na milijardu kuna.

Bandić sada od Vlade traži da se za početak hitno izmijeni Zakon o proračunu tako da u njemu stoji jedna rečenica: “odredbe članka 88. ne odnose na Grad Zagreb”, odnosno da se limit zaduživanja ukine i da se to izmijeni na idućoj sjednici Sabora. Ako Ministarstvo financija smatra da će Zagreb izdavanjem obveznica napraviti nered na financijskom tržištu, bili bi zadovoljni i da se napravi sporazum s državom da ona istupa na financijskom tržištu, a da onda Zagreb od države uzme pozajmicu po kamati po kojoj se država zadužila.

Primjerice, ako država izdaje obveznice za 10 milijardi kuna, da izda za 13 ili 15, a tih 3 ili 5 milijardi kuna pozajmi Zagrebu. Na pitanje kakav je stav ministra financija i Vlade oko toga, jučer nismo dobili odgovor. Pitanje je mogu li se izmjene tih zakona donijeti u kratkom roku zato što se Sabor raspušta već u ponedjeljak.

“Ako se ne pristaje ni na to, smatramo da se Zagreb koči namjerno, i u tom slučaju ne možemo podržati takvu politiku ove Vlade”, poručuju iz Bandićeve stranke.