Rezultata pozitivnih na covid u ponedjeljak je bilo tisuću manje nego dan prije, ali taj podatak nikako ne znači da epidemija usporila. Već uobičajeno, zbog manjeg broja testiranih tijekom vikenda prvog se dana u tjednu uglavnom bilježi i manje zaraženih. No, broj koji ne ovisi o testiranju ni danu u tjednu podatak je o umrlima i hospitaliziranima, a on je drastično gori nego dan prije.

U Hrvatskoj su u samo 24 sata preminule čak 32 osobe pozitivne na covid, što je najveći broj upisan u ovu crnu statistiku još od pojave virusa krajem veljače. Broj preminulih tako se približio 600, točnije 594. Ono što posebno zabrinjava porast je broja osoba koje trebaju liječničku skrb, a njih je u ponedjeljak diljem Hrvatske bilo 1127, što je 30 više nego prethodnog dana. Onih kojima je nužna mehanička potpora ventilacijom, odnosno respirator, sada je 94, što je 13 više nego u nedjelju.

Kritična faza epidemije

Brojke, dakle, nisu dobre, sve je teže epidemiološki obrađivati bolesne i njihove kontakte, tako da su građani u većini slučajeva sami pozvani odlučiti jesu li bili bliski kontakt i staviti se, uz poziv liječniku, u samoizolaciju, a to, naravno, dovodi do pitanja osviještenosti i savjesti svakog građanina ponaosob.

Da smo u kritičnoj fazi i očekivanju vrhunca u idućih tjednima, rekao je i sam premijer Andrej Plenković, kao i članovi Stožera. Upravo oni sastali su se na blagdan Svih svetih kako bi detaljno proanalizirali stanje u Hrvatskoj te razgovarali o mjerama koje uvode zemlje iz Europske unije. Kako neslužbeno doznajemo, na sastanku se detaljno razgovaralo o epidemiološkoj situaciji u cijelom svijetu, od južne do sjeverne hemisfere. Naravno, kaže naš sugovornik, najviše se govorilo o Europi.

- Pratimo što se događa oko nas i koje mjere daju ili ne daju rezultate. Analizirali smo učinak policijskog sata i zaključili smo da nije dao rezultate. Nizozemska, Belgija, Francuska… nitko nije imao rezultat, stoga tu mjeru sigurno nećemo uvoditi - govori sudionik sastanka. Dodatno pojašnjava da policijski sat djeluje prilično represivno i podsjeća na ratno stanje, što našim građanima svakako nije nešto što bi mirno prihvatili, a benefita, zapravo, nema.

Slovačka kao laboratorij

Najviše je razgovora bilo, doznajemo, o ideji Slovačke da testira sve građane starije od deset godina. To je nešto što Hrvatska ne bi mogla podnijeti ni financijski ni kapacitetima za testiranje, ali, složni su, ideja je dobra. To je nešto, kaže naš sugovornik, što ide naruku cijeloj Europi jer ipak će se moći doći do nekih važnih zaključaka.

- Virus je još nov, svako novo saznanje je bitno. Tako da podatak koliko je zaista bolesnih u odnosu na ono što se dobije 'običnim' dnevnim testiranjem može biti koristan. Osim toga, vidjet ćemo udio asimptomatskih. S tim podacima se ipak može vidjeti koliki su postoci hospitaliziranih i umrlih u odnosu na zaražene - kaže naš sugovornik. Govora je, logično, bilo i o uvođenju blagog zatvaranja u brojne zemlje poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

- Mi sigurno još nećemo ići u to. Prvo moramo vidjeti kako će ta mjera utjecati na broj oboljelih. Naravno, ako bi se u tim zemljama drastično smanjio broj oboljelih, postoji mogućnost da se i mi odlučimo na nekoliko tjedana mekšeg lockdowna, no kao što sam rekao, za sada ne idemo u tom smjeru - iznosi naš sugovornik zaključak sastanka. Naime, za sada uzimaju u obzir i primjere nekih parcijalnih zatvaranja, primjerice u Njemačkoj i Nizozemskoj, gdje nije bilo pada zaraženih unatoč mjerama. No, činjenica je da je to bilo lokalno, pa je teško dati konkretne zaključke.

- Ono što je za sada sigurno je da do kraja ovog tjedna neće biti nikakvih promjena što se mjera tiče jer tek očekujemo rezultate mjera koje smo uveli - govori nam sugovornik. Uvođenje novih mjera bit će uravnoteženo i u skladu sa situacijom, za početak bi to bilo dodatno smanjenje broja ljudi na okupljanjima, dodatno smanjenje radnog vremena ugostitelja, možda i prelazak na online nastavu za srednje škole zbog korištenja javnog prijevoza. No, i zatvaranje je, ako se pokaže kao jedino rješenje, opcija.

Puno toga, kažu nam sudionici sastanka, ovisi i o zdravstvenom sustavu, odnosno dinamici punjenja bolničkih kapaciteta. Premijer se, doznajemo, interesirao i o situaciji u KB-u Dubrava, bolnici za covid, te o svim problemima i informacijama koje se posljednjih dana pojavljuju u medijima.