OTKRIVAMO: HZZO ĆE PLAĆATI SAMO USPJEŠNA IZLJEČENJA Varga uvodi novi model naplate?

Mjesečno liječenje metastatskog melanoma novim pametnim lijekom Zelborafom košta 80.000 kuna, a mora se koristiti doživotno. Troškovi liječenja penju se na milijunske iznose samo za jednog pacijenta. Kad je lijek učinkovit, i ta visoka cijena ima smisla, ali kad nema učinka, potroše se veliki novci i svi su na gubitku. Dapače, mnogi ostaju bez terapije čak i kad bi im potencijalno mogla pomoći. Kako osigurati da svi budu liječeni, a da gubitak u zdravstvenim blagajnama bude što manji?

Test uspješnosti

Tako da samo dokazano uspješno liječenje skupim lijekovima ubuduće plaća HZZO, a trošak za pacijente kod kojih je liječenje bilo neučinkovito plaćala bi farmaceutska tvrtka čiji je lijek korišten u liječenju. Riječju, cilj je individualizacija terapije prije svega da bi što bolje pomogla pacijentima. Naime, za neke skupe lijekove postoje testovi koji i prije početka liječenja mogu pokazati hoće li ili neće biti učinkoviti, ali za većinu zasad ta vrsta testiranja ne postoji.

Primjena u EU

Zbog toga bi se i išlo na risk sharing u plaćanju liječenja vrlo skupim lijekovima, posebice onima za rak, hepatitis ili multiplu sklerozu, a model se već neko vrijeme primjenjuje i u dijelu zemalja EU-a. Da se razmišlja o novom modelu plaćanja liječenja skupim lijekovima, potvrdio nam je i ministar zdravlja Siniša Varga.

Dodaje da je to jedan od modela koji se koriste u oskudici novca u zdravstvu te da ga zagovara i farmaceutska industrija. Poanta je u tome da bi skupu terapiju za one pacijente kod kojih je liječenje bilo neuspješno ubuduće plaćala farmaceutska industrija, a za sve ostale plaćat će HZZO. “S jedne strane zvuči dobro, ali s druge strane mora se paziti na etički dio upravljanja lijekovima. Nije sve u novcu, moramo paziti na prava pacijenata. Naprosto, svatko ima pravo na liječenje, ali i na pokušaj liječenja”, upozorava ministar i naglašava da se cijeli model zbog toga mora detaljno razraditi. Varga kaže da bi se risk sharing uveo izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, što je predviđeno za drugu polovicu godine.

Registar pacijenata

Logike ima, kažu poznavatelji tržišta lijekova. No, i oni kažu da prije primjene treba razraditi sve detalje takvog načina plaćanja liječenja. “Prije primjene risk sharinga treba napraviti registre pacijenata koji se liječe skupim lijekovima. Nužno je poštovati i smjernice koje moraju biti odlučujuće u tome hoće li neki pacijenti dobiti određenu terapiju ili ne. Jednako tako, moraju se razraditi kriteriji za prekid terapije”, upozorava direktor Novartisa za Hrvatsku dr. Danko Schoenwald. Primjerice, daje li se lijek mimo smjernica, jasno je da tvrtka neće platiti neučinkovito liječenje, kao i kod krive dijagnoze.

PCR testovi

Očekuje se također da bi svi podaci o svakom pacijentu trebali biti transparentni, što uključuje i testiranje tijekom terapije. Naime, danas postoje tzv. PCR testovi kojima se može pratiti titar tumorskih markera. Ako terapija djeluje, tumorski markeri padaju i treba nastaviti s liječenjem. U suprotnom se prekida. Kriteriji uključivanja i isključivanja moraju biti jasni, suglasni su stručnjaci.

‘Mehanizam tumora’

Osim toga, proizvođači kažu da risk sharing isključuje sadašnji model pay back po kojem HZZO plaća neki skupi lijek do određenog iznosa, a ako se potroši više od dogovorenog, trošak snosi tvrtka koja proizvodi lijek.

Premda risk sharing zvuči vrlo suvislo, liječnici ipak upozoravaju da sve nije uvijek crno-bijelo. “Bez obzira na to što za neke lijekove postoje genski testovi učinkovitosti, činjenice govore da svi pacijenti ne odgovaraju na isti način na terapiju. To je zato što mi još ne razumijemo u potpunosti mehanizam tumora”, objašnjava prof. dr. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. Zbog toga je nužan oprez u svakoj takvoj odluci.