OTKRIVAMO: NIŠTA OD IZMJENA IZBORNOG ZAKONA Iako ih je Plenković najavio dok je predstavljao program Vlade, Kuščević kaže da se na njima ne radi

- U načelu nemam ništa protiv uvođenja tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, ali to još uvijek nije tema kojom se bavi Vlada. Zapravo, zasad nismo donijeli odluku hoćemo li, i kada, početi izmjene izbornog zakonodavstva, a što se mene tiče, neka se uvedu tri preferencijalna glasa jer to, ionako, neće imati veći utjecaj na rezultate izbora - izjavio je za Jutarnji list ministar uprave Lovro Kuščević, novi politički tajnik HDZ-a.

Nazvali smo gospodina Kuščevića jer je izvjesno da će - neovisno hoće li doći do referenduma koji traži građanska inicijativa Narod odlučuje - u nekom trenutku trebati promijeniti određene aspekte izbornih zakona.

Izborne jedinice

Uostalom, i predsjednik Vlade Andrej Plenković, kada je 2017. predstavljao u Saboru program Vlade, najavio je “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama”.

Ali, prema riječima ministra uprave, u Banskim dvorima nema nikakve inicijative za izmjene izbornih zakona, niti se razmišlja o promjeni broja izbornih jedinica ili provedbi odluke Ustavnog suda iz 2010. godine, kako je neophodno smanjiti postojeću disproporciju uslijed odstupanja broja birača u izbornim okruzima na maksimalno pet posto. Izgleda da se nije puno odmaknulo, iako je prije mjesec dana iz Vlade puštena informacija kako se najesen priprema uvođenje jednog preferencijalnog glasa na lokalnim izborima, kao što je to na parlamentarnim te, kako je najavljeno, uvođenje dopisnog i elektroničkog glasanja u dijaspori da bi se biračima izvan Hrvatske olakšao pristup glasanju. Uostalom, ni u Planu normativnih aktivnosti za iduću godinu resorno Ministarstvo uprave nije predvidjelo hodogram i rokove za unapređenje izbornog zakonodavstva.

Referendum

- Trenutačno razmišljamo o objedinjavanju četiriju izbornih zakona - o parlamentarnim, lokalnim, predsjedničkim i izborima za Europarlament. Kada je riječ o odluci Ustavnog suda o izbornim jedinicama, time se nismo počeli baviti - potvrdio nam je Kuščević.

Zanimljivo je kako iz Narod odlučuje također zahtijevaju da se njihovi referendumi organiziraju ove jeseni, dakle u vrijeme kad iz Vlade najavljuju određene promjene nekih izbornih akata.

Iako iz velikog dijela javnosti i iz većine političkih stranaka dolaze upozorenja kako je referendumski prijedlog Narod odlučuje diskriminatorski prema nacionalnim manjinama, prošle godine čak je i nevladina organizacija GONG (koja zastupa dijametralno drukčije vrijednosne stavove nego konzervativci) predložila izbornu reformu, čiji su neki dijelovi jako slični planu inicijative Narod odlučuje. Naravno, postoji jedna golema razlika - u GONG-u su decidirano protiv isključivanja manjinskih zastupnika iz procesa parlamentarnog odlučivanja, što je drugi zahtjev ekipe Narod odlučuje, no slično se razmišlja o potrebi mijenjanja izbornih pravila.

Dva najvažnija prijedloga iz GONG-a su smanjenje izbornih jedinica sa sadašnjih deset na šest, uz objašnjenje kako veličina izbornih jedinica ne mora biti ista u smislu broja mandata, tj. u pojedinim izbornim jedinicama može se birati različit broj zastupnika. Osim toga, i u GONG-u su se založili za uvođenje triju preferencijalnih glasova uz prag od 5% “s ciljem većeg utjecaja birača u izbornom procesu i razvoja unutarstranačke demokracije”.

Manjine

Sve je više zagovornika novih izbornih pravila. Da treba promijeniti izborno zakonodavstvo, jučer je izjavio i Miro Kovač iz HDZ-a, koji je podržao ideju Smiljka Sokola, prema kojem bi se pola zastupnika biralo s lista, a ostali direktno.

Za to vrijeme predstavnici inicijative Narod odlučuje ne odustaju od zahtjeva da zastupnici manjina ne mogu glasati o formiranju Vlade, a kao najnoviji argument da Milorad Pupovac ili Furio Radin nisu izbor građana nehrvatske nacionalnosti objavili su podatak iz izvješća DIP-a iz 2016. godine koje pokazuje da dvostruko više pripadnika manjina glasuje za opće liste - odnosno njih 82.656 je na parlamentarnim izborima glasovalo za opće liste nasuprot 37 tisuća koji su glasovali za manjinske.