D’Hondtova metoda preračunavanja osvojenih glasova u mandate na nedjeljnim je izborima definitivno odigrala u korist SDP-a: ta je stranka osvojila četiri mandata, jednako kao i HDZ, iako je HDZ dobio 45.000 glasova više od SDP-a.
Most je osvojio više glasova nego što je SDP-u trebalo da osvoji jedan mandat, iako nije prešao ni prag, a Suverenisti Ruže Tomašić uspjeli su osvojiti samo jedan mandat, jednako kao i Amsterdamska koalicija, iako su osvojili gotovo dvije trećine više glasova.
I sve to zbog - d’Hondtove metode koja mandate ne raspodjeljuje u potpunosti razmjerno osvojenim glasovima i koja obično ide naruku većim strankama, no ovaj put je pobjednički HDZ ostao kratkih rukava: iako je osvojio petinu više glasova od SDP-a, imat će isti broj mandata u Europskom parlamentu.
Kako zapravo funkcionira d’Hondtova metoda?
Prvo, ona uzima u obzir samo glasove stranaka koje su prešle prag, svi se ostali glasovi ne računaju. Broj glasova svake stranke koja je dobila više od pet posto glasova dijeli se s ukupnim brojem mandata, i to tako da se osvojeni broj glasova svake stranke dijeli prvo s jedan, zatim s dva, tri i sve do 12. Tako podijeljeni glasovi - dakle, po 12 brojeva za svaku stranku - upišu se u tablicu u kojoj je na vrhu prve kolone stranka s najviše osvojenih glasova, a na dnu stranka s najmanje osvojenih glasova koja je prešla prag. Nakon toga se u tablici, slijeva nadesno, odozgo prema dolje, zaokružuje 12 najvećih brojeva: to su osvojeni mandati.
Najveći broj
Na ovim izborima 12. najveći broj bio je u koloni SDP-a te je SDP tako osvojio posljednji, 12. mandat: 12. zastupnik, koji će dužnost početi obnašati tek nakon što Velika Britanija izađe iz EU, stoga je Romana Jerković koja je bila četvrta na listi SDP-a.
A taj je broj bio tek mrvicu veći od 13. najvećeg broja, koji se nalazio u koloni HDZ-a. Zbog toga je HDZ-u trebalo jako malo da bi osvojio peti mandat: da je, na svojih osvojenih 244.000 glasova, dobio još 7000 glasova, HDZ bi dobio još jedan, 5. mandat, a SDP bi pao na tri mandata - jer bi 12. najveći broj tada bio u koloni HDZ-a.
Taj 12. najveći broj koji je SDP-u donio 4. mandat konkretno je iznosio 50.244. Podijeli li se ukupni broj glasova svake stranke s tim brojem, dobiva se, uvjetno rečeno, pravilna raspodjela glasova na mandate: takva računica pokazuje da je HDZ zapravo osvojio 4,85 mandata, SDP njih točno 4, Suverenisti 1,82 mandata, Mislav Kolakušić njih 1,68, Živi zid 1,21, a Amsterdamska koalicija 1,11 mandata. Međutim, d’Hondtova metoda decimalne brojeve zaokružuje isključivo na manji broj, stoga je HDZ osvojio 4 mandata, iako ima glasova za njih 4,85.
Ove brojke zorno objašnjavaju koliko je malo trebalo HDZ-u ili Suverenistima Ruže Tomašić do osvajanja mandata više ili, pak, Amsterdamskoj koaliciji da ne osvoji niti jedan mandat, unatoč prijeđenom pragu. Da je SDP osvojio tek 6000 glasova manje, imao bi tri mandata, a Mislav Kolakušić svoj mandat ne bi izgubio niti da je osvojio 30.000 glasova manje.
Ispod praga
Zanimljiva je pozicija Mosta koji je ukupno osvojio više glasova nego što je SDP-u trebalo za jedan mandat, odnosno njih 50.257, ali nije uspio prijeći prag te njegovi glasovi nisu uzeti u obzir. Da je prag bio niži, Mostov broj glasova bio bi 12. najveći broj te bi osvojio jedan mandat, koji bi uzeo SDP-u. Mostu je nedostajalo 4000 glasova da prijeđe prag.
Da je, pak, Marijana Petir ipak završila na listi HDZ-a i da mu je donijela svoje preferencijalne glasove, HDZ bi s lakoćom osvojio peti mandat, a da se na toj listi našla Ruža Tomašić, koja je dobila gotovo 70.000 preferencijalnih glasova, donijela bi listi HDZ-a čak dva mandata. Sinergija bi, dakle, dala ukupno 6 mandata, umjesto sadašnjih 5, koliko su ih zajedno osvojili HDZ i Suverenisti.
Naklonjeno velikima
Takva sinergija ne bi se dogodila da je SDP bio dio Amsterdamske koalicije: ako bi broj glasova ostao isti, ta bi koalicija osvojila pet mandata, što je jednako broju koji su i sada osvojili SDP i Amsterdamska koalicija zajedno.
Na prošlim euroizborima d’Hondtova je metoda preračunavanja, zbog manjeg broja lista, manjeg broja biranih zastupnika i veće razlike u osvojenim glasovima, bila bitno naklonjenija velikim strankama: koalicija koju je predvodio HDSSB osvojila je gotovo 7 posto glasova, no nije osvojila mandat, dok je ove godine Amsterdamska dobila mandat s osvojenih 5,19 posto glasova. Prije pet godina birali smo 11 eurozastupnika, a broj osvojenih glasova HDSSB-a i partnera bio je - 12. najveći broj, manji od 11. najvećeg broja za samo 211 glasova.
Da smo prije pet godina birali 12 zastupnika, koalicija HDSSB-a i partnera, čiji je nositelj bio aktualni HDZ-ov ministar zdravstva Milan Kujundžić, osvojila bi mandat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....