OTKRIVAMO PRVE DETALJE MILANOVIĆEVOG PROGRAMA ZA PANTOVČAK Ako se kandidira, želi biti zadnji predsjednik države izabran neposredno na izborima

Bude li se kandidirao na izborima za predsjednika Republike, bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović ući će u kampanju s porukom da on treba biti zadnji predsjednik države kojega će se birati neposredno na izborima. Milanović, kako to tvrde osobe koje su mu bliske, nije promijenio stav da se u parlamentarnom sustavu kakav ima Hrvatska, gdje je Vlada nositelji izvršne vlasti i odgovara za sve procese, predsjednika države treba birati u Saboru.

Stoga će se, upusti li se u utrku za Pantovčak, bitan dio njegove kampanje temeljiti na zalaganju za ukidanje neposrednog izbora predsjednika/ce države, kao i redefiniranje predsjedničkih ovlasti, što ne bi značilo da od funkcije šefa države treba napraviti fikus, nego da predsjednika koji “bilda svoju poziciju na tezi neposrednog mandata” treba “spustiti na zemlju”. - Bude li se kandidirao za predsjednika, Zoran Milanović će biti jedini kandidat koji je iskusio dužnost premijera i jako dobro zna kakva je uloga premijera u odnosu na onu predsjednika države - kaže osoba bliska Milanoviću.

Milanović je proteklih godina više puta govorio da predsjednik nema ovlasti i da bi se trebao birati u parlamentu. - Došlo je vrijeme da se predsjednika Hrvatske bira kroz parlament. Mislim da se tako bira već od idućih izbora, ali ne mogu ja to promijeniti. Za to je potrebna dvotrećinska većina u Saboru i promjena Ustava. Mislim da će se tome pružiti otpor - rekao je Milanović još 2015. godine.

To da šefa države treba birati u Saboru službeni je stav i SDP-a koji je, kako je podsjetio predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, definiran 2017. u mandatu Davora Bernardića. - Na sjednici Savjeta za politički sustav zauzet je stav da, s obzirom na ovlasti, predsjednika treba birati u Saboru, a može se razmišljati i o nekom ad hoc tijelu u koje bi uz Sabor bili uključeni predstavnici županija, a možda i šire - rekao je Bauk.

Politička podjela

Ako se aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odluči kandidirati za još jedan mandat, u kampanju će ući s potpuno suprotnim stavom. Ona, jednako kao i HDZ, smatra da predsjednika države treba i dalje birati neposredno, neovisno o tome što ima male ovlasti. - Najvažnije je da se predsjednik države brine za stabilnost državnih institucija.

To se vidjelo tijekom parlamentarnih izbora, a posebice 2016., kad se funkcija predsjednice pokazala jamstvom stabilnosti političkog sustava. I zato mislim da samo izravni izbor predsjedniku daje potrebnu političku težinu i neovisnost, pogotovo ako ne gledamo vlastiti reizbor, nego ako želimo svoj mandat odraditi pošteno prema svakom građaninu - rekla je Grabar-Kitarović u nedavnom intervjuu Novom listu.

No, upravo epizodu iz 2016. godine, kada se vrlo teško sastavljala Vlada koju predsjednica ističe kao argument da način izbora i pozicija šefa države ostanu kakvi su sada, drugi vide kao dobar razlog zbog kojega stvari treba mijenjati.

- Treba promijeniti način izbora predsjednika i revidirati njegove ovlasti. Posebno treba urediti situaciju u kojoj se nalazi predsjednik prilikom sastavljanja Vlade nakon izbora, kada određuje mandatara. Grabar-Kitarović je prekoračila svoje ovlasti kada je imenovala svoju Vladu, a da za to nisu bile stvorene ustavne pretpostavke - kaže SDP-ovac Peđa Grbin, koji smatra da bi se za dužnost predsjednika države trebao kandidirati Milanović.

Ključne ovlasti

Most, pak, smatra, jednako kao HDZ i aktualna predsjednica, da šefa države i dalje treba neposredno birati, ali tvrde da treba korigirati predsjedničke ovlasti. Njihov Robert Podolnjak, kao i Peđa Grbin, ističe da nije dobro uređena uloga predsjednika prilikom formiranja Vlade. Smatra da bi trebalo jasno definirati rokove u kojima predsjednik imenuje mandatara za sastav Vlade, a mijenjao bi i dio koji se odnosi na mogućnost da predsjednik imenuje privremenu nestranačku vladu.

- Treba potpuno ukinuti mogućnost da predsjednik u slučaju u kojem nikome ne može povjeriti mandat za sastavljanje vlade imenuje tehničku vladu koja bi imala mandat dok se ne provedu novi izbori i ne sastavi nova vlada. U takvoj je situaciji bolje rješenje da aktualna Vlada preuzme ulogu tehničke - smatra Podolnjak.

Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić kaže da predsjedničke izbore koji su pred nama treba provesti po postojećem modelu, jer se u izbornoj godini ne mijenjaju izborna pravila, ali bi već za iduće izbor šefa države trebalo preseliti u Sabor.

- S obzirom na to da ovlasti našeg predsjednika države odgovaraju parlamentarnim sustavima, način izbora nije usklađen s njima - kaže Jelušić.

HDZ, koji je već najavio da će stati iza kandidature Grabar-Kitarović, ako ju istakne, smatra da bi izbor predsjednika države u parlamentu oslabio njegov značaj.

- Predsjednik/ca Republike nema prevelike ovlasti, ali se njegov/njezin mandat svejedno treba temeljiti na volji birača - kaže politički tajnik HDZ-a i ministar uprave Lovro Kuščević. Dodaje da predsjedničke ovlasti ne treba reducirati, ali bi ih valjalo jasnije definirati.

- Trebalo bi biti nedvosmisleno u kojim situacijama nastupaju ministri ili Vlada, a koje su situacije u kojima ovlast konzumira predsjednik - kaže Kuščević ističući da bi izbor predsjednika u Saboru doveo do toga da parlamentarna većina ima svu vlast - svog predsjednika države, Vladu i predsjednika Sabora.